Abstract | Srce je najvažniji mišić u tijelu koji pumpa krv u krvne žile. Krvne žile dijelimo na arterije, vene i kapilare. Krvne žile raznose krv u sve stanice u tijelu te obavljaju izmjenu kisika i ugljikovog dioksida. Najčešće bolesti krvožilnog sustava su akutni infarkt miokarda, dekompenzacija srca, angina pektoris i hipertenzija. Čimbenici rizika koji pospješuju nastanak akutnog infarkta miokarda su pušenje, stres, dijabetes, alkohol i hipertenzija. Akutni infarkt miokarda je jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu, a glavni uzrok je tromboza koronarne arterije nastala kao posljedica ateroskleroze. Najčešći simptom akutnog infarkta miokarda je perkardijalna bol koja se širi u lijevu ruku, opća slabost, zaduha, mučnina i povraćanje. Dijagnosticira se pomoću EKG-a, ergometrije te laboratorijskih pretraga. Liječenje akutnog infarkta miokarda pospješuje se primjenom fibrinolitičke terapije i perkutanim koronarnim intervencijama. Zdravstvena njega bolesnika se provodi na hitnom prijemu, jedinici intenzivne koronarne skrbi, postintenzivnoj jedinici te se nastavlja odlaskom bolesnika kući.(1) Prilikom zbrinjavanja bolesnika bitna je edukacija, profesionalnost te funkcionalnost zdravstvenog tima koji sudjeluje u liječenju. Kod kardioloških bolesnika važan je kontinuiran monitoring, uočavanje fizičkih i psihičkih promjena, provođenje ordinirane terapije i zahvata te rehabilitacija. Osim toga bitnu ulogu ima prehrana i zdravstveni odgoj. Kod svake bolesti moguće su komplikacije no one se mogu izbjeći pravilnom terapijom i liječničkim pregledima. Dok bolesnik boravi u bolnici mora mu se pružiti potpuna i kvalitetna skrb. Važna uloga medicinske sestre je pripremiti bolesnika, fizički i psihički, prije svake pretrage bila ona invazivna ili ne. Prilikom prijema bolesnika, medicinska sestra uzima anamnezu, postavlja sestrinske dijagnoze i provodi intervencije koje pomažu bolesniku i usmjeravaju ga prema oporavku. Nakon otpusta iz bolnice bolesniku je potrebno pružiti sve informacije koje će ga usmjeriti na pozitivno zdravstveno ponašanje i sekundarnu prevenciju. Bitnu ulogu u sprječavanju pogoršanja zdravstvenog stanja ima pravilna dijeta te fizička aktivnost. Osobe koje su preboljele akutni infarkt miokarda moraju se doživotno pridržavati uputa cijelog zdravstvenog tima, odlaziti na redovne kontrole kod liječnika obiteljske medicine i kardiologa te se posvetiti svome stanju i poboljšanju kvalitete života. |