Većina ljudi prepoznaje hrabrost i suosjećanje zdravstvenih djelatnika tijekom bilo koje hitne medicinske pomoći. No, u kriznim vremenima medicinsko osoblje mora doživjeti najveću zahvalnost i podršku. Zapravo, tisuće zdravstvenih radnika borilo se s COVID-19 ogromnom hrabrošću, domišljatošću i odlučnošću. Ovo je izuzetan podvig ako se uzme u obzir veličina trenutne epidemije. U ovom trenutku nitko ne može predvidjeti broj žrtava koje će biti posljedica COVID-19. Rane procjene govore da je stopa smrtnosti 3 posto za potvrđene slučajeve. Unatoč mračnoj statistici i neizvjesnosti, ipak, zdravstveni radnici na prvoj liniji – liječnici, medicinske sestre/tehničari, pomoćno osoblje i ostalo nezdravstveno osoblje - hrabro rade dugo satima bez odgovarajućih zaliha ili opreme za osobnu zaštitu, te riskiraju svoje živote u borbi protiv ove globalne prijetnje. Globalni zdravstveni sustav zaostao je u svojoj sposobnosti da učinkovito odgovori na nove i visoko zarazne viruse. Međutim, medicinsko osoblje uči i ažurira protokole za dijagnosticiranje, liječenje, suzbijanje i liječenje ovih vrsta globalnih pandemija. Nadalje, zdravstveni radnici proširuju svoje uloge i preuzimaju veće odgovornosti u borbi protiv ove virusne epidemije. Uloga medicinske sestre/tehničara u pandemiji dramatično se širi i postaje sve kritičnija. Medicinske sestre odnosno medicinski tehničari postaju najvažniji osoba u kontaktu sa zaraženima, ranoj dijagnozi i stalnom praćenju zaraženih pacijenata. Medicinske sestre tj. medicinski tehničari također preuzimaju vitalnu ulogu u dokumentiranju pacijentovog statusa i prenošenju istog drugim zdravstvenim djelatnicima. Pacijentima su potrebni specifični, raspršeni lijekovi i intubacija, a oboje povećavaju rizik od infekcije u zraku za medicinsku sestru. Kako bi se smanjio promet u prostorijama i izvan njih, od pomoćnog se osoblja može zahtijevati da preuzmu dužnosti drugog osoblja, poput medicinskih sestara i tehničara. Konačno, medicinske sestre/tehničari će trebati informirati pacijente o važnosti redovitih cijepljenja protiv zaraznih bolesti kako bi se smanjila potražnja za zdravstvenim uslugama tijekom pandemije. U pandemijskoj krizi, možda će biti potrebni medicinski pomoćnici kako bi pružili veću pomoć i povećali svoje kliničke odgovornosti jer se liječnici i medicinske sestre/tehničari preopterećuju. Kako se broj pacijenata povećava, pomoćno osoblje će možda morati izvesti više postupaka prve faze, uključujući edukaciju pacijenata, trijažu i pripremu pacijenata. Pomoćno osoblje se može 3 također koristiti za usluge njege, kao što je daljinsko fiziološko praćenje pod nadzorom liječnika ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika. Dokazi iz prošlih epidemija ukazuju na to da su zdravstveni radnici u mnogo većem riziku od infekcije od opće javnosti. Zdravstveni radnici izloženi su povećanom riziku od mentalnog stresa i sagorijevanja tijekom bilo koje zaraze, no kroz trenutnu pandemiju ovo dolazi do izražaja više nego ranije. Tijekom bilo koje međunarodne krize, zdravstveni radnici mogu očekivati nestašicu raznih medicinskih pribora i lijekova. Prirodno je i očekivano da su zdravstveni radnici tijekom pandemije znatno više zabrinuti oko zaraze infekcijom. Njihova česta izloženost oboljelima od COVID-19 potencira njihovu anksioznost i strah od infekcije virusom. Kao rezultat toga, dolazi do povećanja razine stresa, depresije i anksioznosti. Ovo svakako utječe na negativan način u vidu psihofizičkog zdravlja medicinskih djelatnika. Rad tako analizira važnost medicinskog osoblja, sa dodatnim fokusom na medicinske sestre i tehničare.