Papilarni karcinom štitnjače je epitelni tumor koji se najčešće javlja u mladih žena. Iako ima dobru prognozu, postoji manja skupina bolesnika s tumorom agresivnijeg ponašanja. U predispozicijske etiološke čimbenike papilarnog karcinoma ubrajaju se različite kombinacije egzogenih i endogenih utjecaja, među kojima su izlaganje ionizirajućem zračenju u području glave i vrata tijekom rane životne dobi, poremećaji metabolizma joda te autoimune bolesti. Zbog malo simptoma i znakova koji su prisutni često se otkriva slučajnim nalazom kao čvor u štitnjači, ili povećanje limfnih čvorova na vratu bez prethodne dijagnoze primarnog tumora. U skupini dobro diferenciranih karcinoma, papilarni karcinom štitnjače karakterizira najbolje specifično preživljenje, dok tek u manjini slučajeva tumor pokazuje agresivnije osobine. Uz primjereno i pravodobno liječenje, specifično 10-godišnje preživljenje iznosi ≈96%, te 20-godišnje ≈95%. Osim uobičajenog oblika, razlikujemo i nekoliko podtipova prema izgledu stanica. To su folikularni, solidno trabekularni, difuzno-sklerozirajući, velikostanični i cilindrični, te onkocitni podtip. Takva podjela važan je dijagnostički i prognostički pokazatelja jer svaki tip ima svoja obilježja. Klasifikacija tumora u pojedini podtip papilarnog karcinoma moguća je ako u citološkom razmazu nalazimo barem 50% stanica s morfološkim karakteristikama određenog podtipa. Samo manji broj tumora može se razvrstati u pojedine podtipove, dok većina papilarnih karcinoma štitnjače ima samo uobičajene morfološe karakteristike. Velikostanični i cilindrični tip, solidno trabekularni i difuzno sklerozirajući tip dokazano su malignije forme papilarnog karcinoma štitnjače, a s time imaju i lošiju prognozu. U sklopu rada izvršena je statistička analiza podataka pacijenata oboljelih od papilarnog karcinoma štitnjače, u citološkom laboratoriju Klinike za tumore KBC-a „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu. Podaci se odnose na razdoblje od 5 godina i to od 2010. do 2014. godine. Uključuju 226 pacijenata, od kojih 177 žena i 49 muškaraca, a cilj je bilo provesti analizu obrađenih pacijenata s dijagnozom papilarnog karcinoma štitnjače. Analizirati citološke parametre i citološke dijagnoze usporediti s PHD nalazima, te usporediti dobivenu statistiku sa statističkim podacima iz literature i prikazati važnost citoloških metoda u dijagnostici ove vrste karcinoma.