Kuga je zarazna bakterijska bolest koja ima visoku stopu smrtnosti ukoliko se ne liječi adekvatno. Tijekom povijesti, dogodile su se u tri velike pandemije, počevši od 6. stoljeća s milijunima smrtnih slučajeva i brojnim manjim epidemijama i sporadičnim slučajevima. Pozivajući se na specifične kliničke simptome plućne kuge, bolest je postala poznata kao Crna smrt. Ova je pandemija vjerojatno potekla iz središnje Azije i počela se širiti prema zapadu duž glavnih trgovačkih putova. Po dolasku u istočni Mediteran bolest se brzo proširila morskim prometom u Italiju, Grčku i Francusku, kao i u Hrvatskoj, a kasnije i cijelom Europom. Do 18. stoljeća mnogi su europski gradovi često bili pogođeni drugim velikim epidemijama kuge. Globalno širenje treće pandemije započelo je kada je kuga 1894. godine došla do Hong Konga. Gram negativni bacil koji je nazvan Yersinia pestis otkriven je kao uzročnik kuge tijekom epidemije u Hong Kongu. Narednih godina otkrivena je i eksperimentalno provjerena uloga štakora i buha te njihova detaljna uloga u prenošenju kuge. Danas je kuga još uvijek endemska u mnogim zemljama svijeta. Dinamika kuge i čimbenici odgovorni za njezino širenje ili nestajanje uvijek će biti predmet istraživanja, međutim, relativna rijetkost kuge u svijetu danas otežava istraživanje patogeneze i odgovora na liječenje kod ljudi. Na temelju povijesnih pregleda pojavnosti kuge u svijetu i na prostorima Republike Hrvatske, poznato je da su izbijanja epidemija prisutna od drevnih vremena, no poznato nam je i da se i u današnje vrijeme koriste neke od metoda suzbijanja širenja zaraze koje su korištene u povijesnim prikazima, a najpoznatija jest prva karantena u svijetu uspostavljena upravo u gradu – Dubrovniku.