Među najpopularnijim sportovima pripada alpsko skijanje čiji razvoj seže duboko u povijest. Skije su služile kao prijevozno sredstvo po snijegu te tako omogućavale odlazak u šumu i lov. Na sjeveru Rusije otkriven je najstariji fragment skije izrađen od drveta. S vremenom počinje razvitak skijaške opreme, cipela i vezova zahvaljujući Austrijancu Mathiasu Zdarskom koji se smatra začetnikom alpske skijaške tehnike. U Hrvatskoj organizirano skijanje započelo je najprije na Cmroku, zatim Šestinama, Maksimiru i Tuškancu gdje su se provodili tečajevi za učitelje gimnastike koji su sadržavali i poduku skijanja. Najveća skijaška priredba organizirana u Hrvatskoj bila je na Medvednici 1986. godine pod nazivom 3. Zlatni medvjed. Postoji više skijaških disciplina: spust, slalom, veleslalom, superveleslalom, kombinacija i paralelna natjecanja. Provedeno istraživanje sastoji se od ukupno 67 ispitanika koji pripadaju u skupinu profesionalnih alpskih skijaša te saznajemo da su najčešće ozlijeđeni segmenti koljeno i lumbalni dio kralježnice. Konzervativnom liječenju je pristupio manji postotak ispitanika nego kirurškom. Zanimljiv je podatak da više natjecatelja ima povremeno ili uopće nema fizioterapeuta u timu stoga je važno naglasiti važnost prisustva fizioterapeuta zbog stručnog vodstva u treninzima prevencije ozljeda. Faktori koji pogoduju ozljeđivanju su pogreška skijaša pri izvedbi i odabir taktike, a faktori na koje skijaš ne može utjecati su vanjski faktori u koje pripadaju uvjeti na stazi, vremenske prilike i skijaška oprema. Najčešći mehanizam ozljeđivanja prednje ukrižene sveze je klizanje-hvatanje, ali postoje još i mehanizmi doskok u stražnjem položaju i dinamički skijaški plug. Visoku učestalost bolova u lumbalnom dijelu kralježnice uzrokuju vibracije tijela nastale zbog neravne podloge i zahtjevnosti skijaške staze. Također i skijaški staž, tehnika izvođenja zavoja i vrsta snijega uvelike doprinose razvoju boli. Putem fizioterapijske procjene upoznajemo skijaša te izvodeći objektivne mjerne testove možemo postaviti fizioterapijsku dijagnozu. Krioterapija i analgetici upotrebljavaju se u akutnoj fazi, dok se u subakutnoj fazi primjenjuju fizikalni agensi uz terapijske vježbe za povećanje mišićne izdržljivosti, snage, fleksibilnosti te povećanje opsega pokreta. Edukacija skijaša i trenera čini neizostavni dio sportske karijere gdje se nastoje prikazati rizični faktori koji pogoduju ozljeđivanju, ali i preventivne smjernice kako izbjeći ozljeđivanje.