Maslina je vrlo stara biljna vrsta raširena diljem Zemlje. Cijenjena je zbog blagotvornog djelovanja maslinovog ulja na čovjekov organizam. Ono sadrži visoke koncentracije antioksidansa i vitamina A, D, E i K, ima pozitivne učinke kod pacijenata koji boluju od dijabetesa, ateroskleroze, bolesti srca, oksidativnog stresa, krvnog tlaka, reumatoidnog artritisa, pretilosti, osteoporoze i Alzheimerove bolesti. Osim što je neizostavan sastojak u mediteranskoj kuhinji, često ga se upotrebljava u kozmetici (sapuni), ublažava opekline i ubode, te ima izrazita hidratantna svojstva (suha koža i kosa). Povećana potražnja za maslinovim uljem je utjecala na povećanje svjetske proizvodnje maslinovog ulja. Svaki proizvođač maslinovog ulja prije stavljanja na tržište mora omogućiti optimalne uvjete za rast masline i plodova te skladištenje maslinovog ulja. Za procjenu kvalitete, maslinovo ulje ide na kemijsku analizu gdje se ispituje peroksidni broj, kiselost i K brojevi (K232, K270 i ΔK) te organoleptičko ocjenjivanje tj. senzorsku analizu. Ovisno o rezultatima, uzorci se kategoriziraju sukladno važećoj zakonskoj regulativi. U ovom završnom radu provelo se istraživanje o kvaliteti maslinovog ulja na manjem broju uzoraka domaćih i uvoznih ulja koja su proizvedena 2019. i 2020. godine. Uspoređujući rezultate po uzgojnoj sezoni, kvalitetnija ulja su ona proizvedena 2020. godine. Također, rezultati ukazuju na to da su ukupno gledajući kvalitetnija uvozna maslinova ulja.