Bioetičke dileme u sportu proizlaze iz nepoštenog i sebičnog ljudskog djelovanja, odnosno neodgovornog ponašanja u sklopu moralnih normi. Njihov tematski spektar je širok, te, u užem smislu, obuhvaća primarno probleme s dopingom, mita i korupcije u sportu, pa tako i problem nepoštivanja medicinsko-etičkih kodeksa. U širem smislu, bioetika sporta podrazumijeva istraživanja bioetičkih aspekata sporta u domeni medicine, psihologije i sociologije sporta. Između ostalog, podrazumijeva i nasilje i zlostavljanja roda i spola, kako i djece, općenito ljudskog tijela i tehnologije, kao i životinja u sportu, razne vrste prehrane i dijeta, te pružanje neadekvatnih sportskih treninga od strane nekvalificiranih stručnjaka na tom području. Sport je u svijetu vrlo cijenjen, te je pristupna točka svima koji se njime bave, dio su sportskih organizacija, no i onima koji nisu aktivni sportski sudionici. Oni koji nisu aktivni dio sportske populacije, sport većinom prate kroz razne vrste medija. Sport je postao alat propagande, umjesto izvor sportskih postignuća. Sportaši, posebice olimpijci, postali su borbeni objekti svoje zemlje, te se bore za prestiž svoje države i veličanje svoje nacionalnosti. Bioetičke dileme se pojavljuju kada je profitabilnost važnija od zdravlja. Je li uistinu korektno ne poštivati odluke liječnika ili fizioterapeuta, samo radi pokušaja postizanja dobrih rezultata, iako to možda znači da nikada više neće igrati? Sportaši, sportski djelatnici i treneri često krše odluke zdravstvenih djelatnika, samo zato što će to njihovom timu donijeti gubitak, bilo materijalni ili nematerijalni. Naime, i zdravstveni djelatnici, posebice oni koji rade u nekom uspješnijem i poznatijem sportskom klubu gdje se vrti poveća svota novaca, i sami nerijetko krše etičke kodekse. U radu su prikazane i aktualne bioetičke dileme koje su se pojavile na Olimpijskim igrama u Tokiju 2021. godine i u pandemiji zahvaćenom bolešću COVID-19.