Abstract | Aneurizma aorte se opisuje kao širenje i dilatacija aorte, može se javiti na bilo kojem dijelu aorte. Aneurizma aorte se može podijeliti na 4 tipa, ovisno o lokalizaciji koju obuhvaća. Određeni rizični čimbenici utječu na razvoj aneurizme, kao čimbenik koji najiše utječe na razvoj abdominalne aneurizme aorte navodi se pušenje.
Može se klasificirati prema lokalizaciji, obliku, veličini i etiologiji. S obzirom na etiologiju poznajemo: aneurizme uzrokovane bolestima vezivnog tkiva, kongenitalne aneurizme, degenerativne i infektivne, aneurizme upalne etiologije, postdisekcijske i poststenotičke aneurizme, miješne i pseudoaneurizme. Najčešće su aneurizme nastale zbog degenarativnih promjena. Morfološki se može podijeliti na cilindrične, vretenaste i vrećaste. Prema vrsti dijeli se na pravu i lažnu, prava obuhvaća sva tri sloja normalne arterije, a lažna je ograničena samo uz krvnu žilu. Također može biti vretenasta ili fuziformna (pojavljuju se simetrične izbočine) i vrećaste ili sakularne (koje su asimetrične).
U Ujedinjenom Kraljevstvu ruptura abdominalne aneurizme uzrokuje oko 8 000 smrtnih slučajeva godišnje, a u Sjedinjenim Američkim Državama uzrokuje oko 15 000 smrti godišnje. Poremećaj je češći kod muškaraca nego li kod žena, prevalencija je između 1,3% i 8,9% kod muškaraca, dok kod žena između 1,0% do 2,2%.
Dijagnostika obuhvaća uzimanje anamneze, pregled palpacijom, ultrazvuk, kompjuteriziranu tomografiju i magnetska angiografija. Klinička slika je vrlo često asimptomatska i često se ne dijagnosticira. S obzirom da se bolesnici žale na iznenadnu bol. Liječenje obuhvaća promatranje, otvoreni kirurški popravak ili endovaskularno liječenje abdominalne aneurizme aorte. Danas se primjenjuje probir na aneurizmu, provodi se za ciljanu skupinu, probiv se provodi pomoću ultrazvučne dijagnostike. Osim toga nakon provedenog zahvata na aorti, potrebno je kroz pet godina kontrolirati aortu kako bi se na vrijeme otkrile i prevenirale komplikacije. Nakon zahvata moguće su komplikacije, mogu se javiti rane i kasne komplikacije. Najčešće komplikacije koje se mogu javiti su: ruptura aneurizme, migracija grafta, tromboza, ishemija, krvarenje.
Medicinska sestra prikuplja podatke, uzima anamnezu i utvrđuje pacijentove probleme, potrebe i prioritete. Na temelju prikupljenih podataka medicinska sestra definira dijagnoze i ciljeve, i intervencija kako bi uklonila ili ublažila pacijentove probleme. Potrebna je suradnja i
povjerenje u radu s pacijentom. Nakon operativnog zahvata medicinska sestra kontinuirano prati i kontrolira pacijentovo opće stanje, uočava poteškoće i komplikacije. Educirana medicinska sestra će na vrijeme prepoznati i reagirati na određene promjene u zdravstvenom stanju pacijenta. |