Akutni infarkt miokarda ili srčani udar je nekroza srčanog mišića koja nastaje uslijed naglo nastale okluzije koronarnih arterija. Rezultiran je odumiranjem dijela srčanog mišića, uslijed prekida dotoka krvi po jednoj od grana koronarnih arterija. Infarkt miokarda najčešća je komplikacija ishemijske bolesti srca. Ishemijska bolest može biti akutna i kronična (stabilna). Akutna se dijeli na akutni infarkt miokarda sa ST-elevacijom ili bez nje, te na nestabilnu anginu pektoris. Glavni uzrok srčanog infarkta je tromboza koronarne arterije nastala zbog uznapredovale ateroskleroze. U stijenci krvne žile dolazi do formiranja aterosklerotskog plaka te njegovim postepenim rastom dolazi do smanjenja protoka krvi kroz krvnu žilu. Rjeđi uzroci srčanog infarkta su stanja u kojima postoji nesukladnost između opskrbe tkiva kisikom i potrošnje. Takva stanja uključuju tahikardiju, hipertireozu, spazam krvne žile, te izrazito nizak krvni tlak. . Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu. Bolest je podjednako učestala kod žena i muškaraca. Poznato je da se javlja ranije kod muškaraca dok se kod žena bilježi trostruki porast učestalosti nakon menopauze. Do 55. godine života infarkt miokarda je za 5 do 6 puta češći u muškaraca, do 75. godine ta se razlika smanjuje na dva i pol puta. Poslije toga, u starijoj dobi, od infarkta češće obolijevaju žene. Čimbenici koji povećavaju rizik nastanka infarkta miokarda su: dob, spol, arterijska hipertenzija, pušenje cigareta, pretjerana konzumacija alkohola, promjene u zgrušavanju krvi, spazam krvnih žila, pertilost, pretjerana emocionalna napetost, sedentarni način života, genetska predispozicija itd. Glavni simptom koji prati infarkt miokarda je bol u prsištu, koja varira od blage do nepodnošljive boli. Stoga je vrlo važno pravovremeno prepoznati i liječiti infarkt miokarda. Jedan od najvažnijih zadataka medicinske sestre je promatranje općeg stanja bolesnika i prepoznati patološke promjene kod bolesnika oboljelih od srčanog udara. Dugoročni ciljevi liječenja su prevencija ishemijskih epizoda, kontrola i utjecaj na rizične čimbenike, te poboljšanje kvalitete života bolesnika. Temelj liječenja srčanog infarkta je koronarna revaskularizacija, a postiže se perkutanom intervencijom (PCI), fibrinolizom, aortokoronarnim premoštenjem te farmakoterapijom.