Abstract | Zahvaljujući napretku u dizajniranju proteza i postupcima implementacije istih, broj ugradnji totalnih endoproteza kuka (TEP) je u posljednjih nekoliko godina znatno porastao. Porastom broja procedura znatno je porastao i broj bolničkih infekcija. Ugradnja TEP kuka spada u jednu od većih medicinskih intervencija, pa samim time predstavlja i veći rizik nastanka komplikacija, u ovom slučaju bolničkih infekcija. Poštivajući pravila asepse i antisepse, provodeći standardizirane operativne postupke sukladno pravilima struke, poštivajući pet trenutaka za higijenu ruku, uočavajući rizične faktore, samo su neki od elemenata kojima ćemo u potpunosti pojedincu pružiti svu potrebnu kvalitetnu zdravstvenu skrb od prijema do otpusta iz bolnice. Mnogo je faktora rizika povezano s boravkom bolesnika u zdravstvenim ustanovama i na njih možemo djelovati svojim postupcima i načinom provođenja istih, sustavnom edukacijom timova te detektirajući propuste i nesukladnosti. Dobro educirano zdravstveno osoblje je ključ uspjeha svakog sustava. Bolesnik, sam po sebi, također predstavlja rizik od nastanka infekcije. Opće zdravstveno stanje pojedinca uvelike olakšava ili otežava ishod bolničkoga liječenja. Diabetes mellitus, nutritivni status, reumatske bolesti i imunosupresivna terapija, najčešći su faktori rizika za pojavu postoperativnih infekcija. Prevencijom svih neželjenih neočekivanih događaja, u koje pripada i intrahospitalna infekcija, korak smo bliže vraćanju kvalitete života pojedinca. Ovim radom želim prikazati koje mjesto u zdravstvenom sustavu zauzimaju postoperativne infekcije, kojim postupcima možemo preoperativno, intraoperativno i postoperativno spriječiti da do njih dođe te koje su mane velikih zdravstvenih sustava u kojima se svakodnevica pretvorila u kroničan manjak medicinskog osoblja kao i osnovnih medicinskih materijala koji su neophodni za nesmetano zbrinjavanje bolesnika i pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi. Okolinske rizične faktore potrebno je svesti na minimum, standardizirane operativne postupke potrebno je provoditi sljedeći radne upute i smjernice, sustavno se educirati na svim razinama djelovanja te u konačnici sve znanje prenijeti u djelovanje. Ne postoje jasni kriteriji na temelju kojih bismo infekciju mogli razlikovati od kontaminacije ili kolonizacije. Većina kirurških infekcija pojavi se tijekom prvih 30 dana od operacije, najčešće između petog i desetog poslije operativnog dana. Međutim, kod ugradnje implantata prilikom TEP kuka, kirurške infekcije mogu se pojaviti i nekoliko mjeseci nakon operacije (1). Stoga je potrebno prilikom skrbi za bolesnika poduzeti sve potrebne preventivne mjere. Najvažniji korak u prevenciji infekcija i pomoći prilikom liječenja su, prije svega, provođenje zdravstvene njege sukladno standardiziranim operativnim postupcima te savjesno medicinsko osoblje. |