Štitna žlijezda, glandula thyroidea, smještena je na prednjoj strani vrata, ispod grkljana i nalik je slovu H. Štitna žlijezda važna je u regulaciji metabolizma, a također utječe na rad drugih žlijezda sa unutarnjim izlučivanjem. Funkcija štitne žlijezde je stvaranje hormona tiroksina (T4) i trijodtironina (T3). Glavni regulator i hormon koji stimulira štitnjaču je TSH ili tireotropin, a izlučuje se u prednjem dijelu hipofize. Primjerena razina hormona štitnjače omogućava normalan osjećajni život, te uredne reproduktivne funkcije žene i muškarca, kao i održavanje normalne trudnoće. Brojni uzroci mogu dovesti do promjena koncentracije hormona štitne žlijezde (smanjenje cirkulirajućih hormona-hipotireoza, a povećanje koncentracije hormona-hipertireoza). Lezije štitne žlijezde dijele se na upale, hiperplazije i novotvorine koje mogu biti primarne, sekundarne i lezije slične tumorima. S obzirom na biološko ponašanje, tumori mogu biti benigni i maligni (adenomi i karcinomi). Hashimotov tireoiditis je autoimuna bolest tijekom koje dolazi do infiltracije štitne žlijezde limfocitima koji razaraju folikule i uzrokuju hipotireoidizam. Dijagnostička obrada lezija štitne žlijezde obuhvaća nakon kliničkog pregleda, određivanje hormona i izotopnu obradu sa scintigrafijom, te ultrazvučnu i citološku pretragu. U citološkom razmazu punktata štitne žlijezde, prisutnost pojedinih citoloških znakova patoloških promjena stanica, kao i prisutnost pojedinih vrsta stanica karakterističnih za određene patološke procese omogućuje postavljanje dijagnoze. Materijal za mikroskopsku analizu dobiven je citološkom punkcijom štitne žlijezde pod kontrolom ultrazvuka kako bismo utvrdili o kojoj je promjeni na štitnoj žlijezdi riječ. U razmazu punktata, dobiju se koloid i tireociti - stanice folikularnog epitela, koje se u razmazu nalaze pojedinačno, u nakupinama, tračcima ili u obliku mikrofolikula. Razmaz punktata treba najprije analizirati pod malim povećanjem da se dobije uvid u količinu stanica, te izgled i vrstu staničnih nakupina. Citološka dijagnostika benignih oboljenja štitne žlijezde je izuzetno važna kako bi kliničari znali na koji način liječiti pacijente, te odlučili je li operacija potrebna ili nije.