Abstract | Tema ovog rada su stome koje se izvode radi liječenja bolesti tankog i debelog crijeva i zdravstvena njega u kući bolesnika s takvim stomama. U Hrvatskoj prema podacima ILCO saveza ima preko 8 tisuća ljudi s stomom. Naziv stome ovisi o dijelu koji je otvoren pa tako postoje: gastrostoma (otvor na želucu), jejunostoma (početni dio tankog crijeva), ileostoma (završni dio tankog crijeva), kolostoma (debelo crijevo). Izvedbom stoma zaobilazi se dio crijeva koji je oštećen ili je van funkcije zbog upalnih bolesti i ozljeda ili je dio crijeva odstranjen zbog karcinoma. Tanko i debelo crijevo osim ekskrecije (derivacije) stolice imaju važnu ulogu u probavi hrane vršeći apsorpciju hranjivih tvari, vode, elektrolita te stvaranjem enzima važnih za probavu. Ekskrecijske stome su: ileostoma, cekostoma, transverzostoma, sigmoidostoma. Ovisno o uzroku izvođenja stome mogu biti privremene ili trajne, po načinu formiranja mogu biti unipolarne ili bipolarne. Najčešće stome koje se izvode su kolostome. Stome se izvode različitim kirurškim postupcima (ileostomija, cekostomija, proktokolektomija, hemikolektomija, Hartmanova op., ekstirpacija po Quenn-Milesu) u potpunoj anesteziji. U procesu liječenja i oporavka bolesnika komplikacije vezane uz stome koje se javljaju mogu biti rane i kasne, odnose se na komplikacije stome i komplikacije peristomalne kože. Bolesnik i obitelj u bolnici su educirani o svrsi izvođenja stome, o promijeni načina života kao i o načinu zbrinjavanja stome. Rehabilitacija i oporavak bolesnika vrlo brzo nakon operacije nastavlja se u domu bolesnika, kada mu je i dalje potrebna stručna pomoć, podrška i nastavak edukacije od strane medicinske sestre, osobito kada se radi o starijem bolesniku i kada se pojave komplikacije. Svrha edukacije bolesnika je osposobljavanje za samostalno zbrinjavanje stoma što ujedno povećava i kvalitetu života. Nisu svi bolesnici sposobni brinuti se sami o sebi, pa je stoga potrebno educirati članove obitelji koji će preuzeti brigu o bolesniku. Model zdravstvene njege koji je najpogodniji u zbrinjavanju takvih bolesnika, a koji istovremeno uključuje i članove obitelji je model prema teoriji Dorothy Orem. Zadaci medicinske sestre u zbrinjavanju bolesnika s crijevnom stomom u kući su: procjena psiholoških, tjelesnih i socijalnih potreba bolesnika, edukacija bolesnika i članova obitelji, pružanje psihološke potpore, izmjena stoma pomagala ili pružanje pomoći bolesniku prilikom samostalne izmjene stoma pomagala, praćenje izgleda peristomalne kože, prepoznavanje eventualnih oštećenja kože, rješavanje oštećenja peristomalne kože u skladu s kompetencijama, praćenje izgleda crijevne stome, prepoznavanje eventualnih pojava komplikacija crijevne stome, rješavanje nastalih komplikacija u skladu s kompetencijama, pružanje informacija vezanih uz pravilnu prehranu, način života, prava, te suradnja s ostalim subjektima uključenima u skrb (LOM, patronažna sestra, udruge). |