Abstract | Palijativna skrb se definira prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji: “Palijativna skrb afirmira život, ali ne inzistira na njegovom produženju pod svaku cijenu prihvaćajući i smrt kao normalan proces pri čemu je težište djelovanja usmjereno kvaliteti života uz uvažavanje želja bolesnika i njegovih najbližih.” Europsko udruženje za palijativnu skrb definira: “Palijativna skrb je interdisciplinarna u svom pristupu, svojim djelokrugom obuhvaća pacijenta, obitelj i zajednicu, odnosno zbrinjavanje potreba oboljelog gdje god da se za njega skrbi, bilo kod kuće ili u bolnici.” Komplikacije su često znak progresije bolesti. Javljaju se često kod onkoloških bolesnika i mogu biti direktna posljedica maligne bolesti ali se javljaju i kao posljedica liječenja kao što su kemoterapija i radioterapija ili zračenje. Kod onkoloških bolesnika su sve komplikacije i sva stanja životno ugrožavajuća i zahtijevaju hitno zbrinjavanje. Ciljevi kod onkoloških bolesnika trebaju biti prevencija komplikacija ili smanjiti učinak komplikacija na daljnji tijek bolesti i otkloniti one komplikacije koje direktno utječu na život bolesnika. Kako bi se ti ciljevi postigli potrebna je rana detekcija komplikacija i pravovremeno zbrinjavanje i liječenje. Najčešće komplikacije kod onkoloških bolesnika su: opća slabost, smanjen apetit, nemogućnost žvakanja i gutanja, ileus, dekubitus, dehidracija, dehiscijencija rane, gangrena, patološke frakture, krvarenja, infekcije, kronična maligna bol, anemija, kaheksija i tromboembolija. Društvo onkoloških sestara („The Oncology Nursing Society (ONS)“) je 2005. godine razdvojilo komplikacije kod onkoloških bolesnika na strukturalne i metaboličke komplikacije Medicinske sestre imaju značajnu ulogu u pružanju pomoći bolesniku koji je pod značajnim rizikom od nastanka komplikacija. Medicinska sestra skrbi o bolesniku kad je komplikacija nastala ali ima i aktivnu ulogu u samoj prevenciji komplikacija. One provode uz bolesnika najviše vremena te posjeduju znanja i vještine pomoću kojih uočavaju odstupanja od normalnog odnosno sve promjene kod bolesnika koje mogu biti minimalne ali ključne za održavanje života. Nakon što se pojavi komplikacija kod bolesnika s malignom bolesti, postavljaju se prioriteti u skrbi, planiraju se intervencije i evaluira se učinjeno. Medicinska sestra koja se bavi palijativnim onkološkim bolesnicima mora imati izražene komunikacijske vještine, empatičnost i iskrenost. Cilj zdravstvene njege kod onkoloških bolesnika je postići najbolju moguću kvalitetu života kroz ublažavanje boli i olakšavanje patnji. |