Karcinom pluća, kao i svi oblici karcinoma, proizlazi iz abnormalnosti osnovne jedinice života u ljudskom tijelu, stanice. Normalno tijelo održava sustave provjera i ravnoteže rasta stanica, tako da se stanice dijele samo kada je to potrebno. Poremećaj tog sustava provjera i ravnoteže na rast stanica rezultira nekontroliranim dijeljenjem ili proliferacijom stanica koje s vremenom stvore masu koja se zove tumor. Ako je udruženo nekoliko rizičnih čimbenika, učestalost bolesti se povećava. Pušenje se spominje kao jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za nastanak raka pluća. Porast incidencije i mortaliteta raka pluća u direktnom je odnosu s brojem popušenih cigareta i trajanjem pušačkog staža. U osoba koje puše više od 40 cigareta na dan rizik od obolijevanja eksponencijalno raste. Pušaći u odnosu na nepušače imaju 15 puta veći rizik od razvoja raka pluća. Čak 90-95% bolesnika s rakom pluća navodi u anamnezi pušenje. Kad se postavi histološka/citološka dijagnoza, odredi klinički stadij bolesti i ocijeni opće stanje bolesnika, timski se određuje način liječenja. U timu se nalaze liječnici raznih specijalnosti (specijalist obiteljske medicine, pulmolog, onkolog, torakalni kirurg, anesteziolog, fizijatar, psihijatar), a katkad je potrebno uključiti i socijalnog radnika i užu i širu obitelj. Preoperativna faza zdravstvene njege počinje odlukom za kirurškom intervencijom i završava premještanjem bolesnika na operacijski stol. Zadaće medicinske sestre u tom periodu je opširan. Temelji se na procjeni bolesnika, uključuje: intervju, pripremu za anesteziju i operativni zahvat kojem će biti podvrgnut. Za vrijeme liječenja medicinska sestra treba kompetentno i potpuno objasniti bolesniku sve o dijagnostičkim postupcima, terapiji i njezinim nuspojavama, te o prognozi bolesti, a sve to u skladu s njegovom razinom obrazovanja, inteligencijom i mogućnošću shvaćanja.