Bolesti srca i krvnih žila se skupno nazivaju kardiovaskularnim bolestima (KVB), koje su najčešće uzrokovane aterosklerozom. Ateroskleroza je nakupljanje naslaga na stjenkama arterija koje smanjuju lumen i utječu na cirkulaciju. Sve bolesti u kojim su zahvaćene krvne žile (vaskularne bolesti), bolesti srca i bolesti krvnih žila mozga spadaju u KVB. Najčešće su koronarna bolest i cerebrovaskularna bolest. Kardiovaskularne bolesti se dijele na koronarnu arterijsku bolest, moždani udar, perifernu arterijsku bolest i bolesti aorte. Simptomi se mogu razlikovati ovisno o spolu, pa tako je primarni simptom kod muškaraca intenzivna bol u prsima, a kod žena umor i mučnina te dispneja. Kardiovaskularne bolesti uzrokuju razne komplikacije vidljive na srcu koje ometaju normalan rad srca (srčani udar, aritmije, promjene na srčanim zaliscima), promjene na mozgu (moždani udar), pojava aneurizma. Rizični faktori za nastanak KVB-i mogu biti promjenjivi odnosno na njih se može utjecati ili nepromjenjivi. Kao promjenjivi faktori rizika prepoznati su neadekvatna prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje, hipertenzija, povišene vrijednosti masnoća u krvi, pretilost. Rizični faktori na koje čovjek nema utjecaja su pozitivna obiteljska anamneza, dob, spol, socioekonomski status. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju prvi uzrok smrtnosti i u svijetu i u Republici Hrvatskoj (RH). Zadnjih desetak godina prisutan je trend pada smrtnosti od KVB-i u RH ali još uvijek je prvi uzrok smrtnosti. U svijetu trend pada stope smrtnosti je počeo prije ali prevalencija je visoka jer prevencijom komplikacija i kvalitetnim liječenjem osobe koje boluju od KVB-i žive s tim bolestima. Kod provođenja zdravstvene njege medicinska sestra treba znati uočiti problem, postaviti prioritete, isplanirati primjerene intervencije i provesti ih. Proces zdravstvene njege treba biti individualiziran, prilagođen potrebama svakog bolesnika pojedinačno, a pristup medicinske sestre treba biti holistički. Uloga medicinske sestre kod bolesnika povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti je prvenstveno edukativna. Njena uloga je prepoznati bolesnike koji imaju povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, educirati ih promjenama životnih navika i objasniti važnosti kontroliranja kroničnih bolesti.