Kronična renalna insuficijencija je postupno propadanje svih bubrežnih funkcija i rastuća je bolest o kojoj je potrebno brinuti. Šećerna bolest i povišeni krvni tlak najviše su doprinijeli porastu bubrežne bolesti stoga te čimbenike rizika treba strogo kontrolirati i takvi bolesnici moraju biti pod budnim okom liječnika ne bi li došlo do pojave simptoma renalne insuficijencije. Nacionalna zaklada za bubrežne bolesti preporučuje određivanje glomerularne filtracije i procjenu prisutnosti proteinurije. Ukoliko se uspostavi dijagnoza kronične renalne insuficijencije, treba se razjasniti što je dovelo do pojave bolesti. Bez obzira na uzrok kronične renalne insuficijencije, medicinsko osoblje ima značajan utjecaj na usporavanje progresije bolesti kroz kontrolu krvnog tlaka, kontrolu šećera u krvi i preporučiti pacijentu prestanak pušenja. Svi pacijenti koji boluju od kronične renalne insuficijencije imaju povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti. Rani probir i liječenje može spriječiti razvoj komplikacija. Komplikacije kronične bolesti uključuju anemiju, malnutriciju, te treba redovito kontrolirati glomerularnu filtraciju ne bi li došlo do trećeg stadija kronične renalne insuficijencije. Stanje je koje zahtjeva hitno liječenje dijalizom (hemodijaliza ili peritonealna dijaliza) ili presađivanjem organa. Bolest i njene posljedice jedan su od glavnih javnozdravstvenih problema ovoga doba, no pravovremeno utvrđivanje dijagnoze i rani početak liječenja te sprječavanje napredovanja kronične insuficijencije bubrega uvelike utječe na bolesnikov ishod bolesti. Također je potrebno odgovarajuće savjetovanje i očuvanje zdravlja za takvu populaciju ljudi, a takvu pomoć dobivaju od medicinskog osoblja koji je uključen u skrb pacijenta. U ovom radu prikazana je važnost medicinskog osoblja, ponajprije medicinskih sestara u provođenju zdravstvene njege i koliko je ona važna za pacijente, te koliko je važno educirati pacijenta i imati holistički pristup prema pacijentu i njegovoj bolesti.