Febrilne konvulzije najčešći su epileptički napadaji benignog tijeka. U velikom broju djece kod koje nastaju mogu recidivirati. Rijetko su popraćene nastankom epilepsije u starijoj životnoj dobi. Iako patogenetski mehanizam nije u cijelosti razjašnjen, rezultati novijih istraživanja ukazuju na postojanje nasljedne sklonosti u pojavnosti febrilnih konvulzija. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i kliničkog pregleda, a obradom u bolničkim uvjetima otkriva se uzrok i isključuje infekcija središnjeg živčanog sustava te provodi simptomatsko, a po potrebi i etiološko liječenje osnovne bolesti. Kod pojave febrilnih konvulzija nužno je što prije prekinuti epileptički napad. Po definitivnom zbrinjavanju simptomatologije potrebno je da članovi zdravstvenog tima (medicinske sestre, liječnici, fizioterapeuti) proslijede odgovarajuće informacije o prognozi te metodama liječenja u kućnom režimu. Medicinska sestra stječe niz kompetencija za adekvatno zbrinjavanje djeteta s febrilnim konvulzijama, uključujući sposobnost procjene potreba, planiranja, provedbe, evaluacije i dokumentacije u zdravstvenoj njezi djeteta s febrilnim konvulzijama. Ona zna procijeniti stanje djeteta i roditelja sa stajališta tjelesnih, psihičkih, socijalnih i duhovnih potreba za vrijeme hospitalizacije na odjelu i u Jil-a, uz nezaobilaznu važnost kvalitetne komunikacije s djetetom i njegovom obitelji. Cilj ovog preglednog rada je opisati karakteristike febrilnih konvulzija s posebnim naglaskom na rizične faktore, profilaksu, dijagnostiku, incidenciju, komplikacije, liječenje te sestrinsku skrb za dijete s febrilnim konvulzijama. Za izradu ovog završnog rada pretraživana je domaća i strana literatura iz tog područja, primjerice, knjige, priručnici, znanstveni i stručni članci i najnovije spoznaje vezane uz febrilne konvulzije.