Vodeći uzrok iznenadne smrti u svijetu jest zastoj srca. Statistika govori da tijekom jedne godine u Hrvatskoj 6 000 stanovnika doživi iznenadni zastoj srca. Etiologija srčanog aresta dijeli se na primarne i sekundarne uzročnike, no najčešći primarni uzrok je kornarna bolest. Danas, medicinsko osoblje posjeduje razinu znanja i mogućnost korištenja tehnologije, procjenjuje se da stopa preživljavanja nakon iznenadnog srčanog zastoja iznosi samo 20%. Unatoč tome, reanimacijska znanost svakodnevno napreduje kako bi se kliničke smjernice nadopunile novim saznanjima te zdravstvenim djelatnicima osigurale najsigurnije postupke liječenja. Smjernice i algoritmi osnovnih postupaka oživljavanja podrazumijevaju: osnovne postupke oživljavanja za laike, osnovne postupke oživljavanja za laike s uporabom poluautomatskog ili automatskog vanjskog defibrilatora te osnovne postupke oživljavanja za profesionalce. Osnovno održavanje života (BLS) uključuje prepoznavanje srčanog aresta, poziv dispečeru i aktiviranje lokalne hitne medicinske službe, pružanje kardiopulmonalne reanimacije (KPR) te upotrebu vanjskog automatskog defibrilatora (AED). Edukacija osoblja izuzetno je važna kako bi postupci reanimacije bili uspješni. U usporedbi sa svijetom, u Hrvatskoj se provode razni tečajevi od strane stručnog osoblja, tečajevi Zavoda za hitnu medicinu, e-Usavršavanja te simulacija reanimacije na Medicinskom fakultetu pod nazivom edukacijski poligom „Kabinet vještina“. Tijekom reanimacije, važna je uloga medicinske sestre. Ona sudjeluje u svim karikama lanca za preživljavanje: rano prepoznavanje i pozivanje pomoći, rana KPR, rana defibrilacija i postreanimacijska skrb. Također, mora znati prepoznati simptome nastalnog ili prijetećeg aresta, provoditi postupak i prepoznati opasnosti KPR-a, znati uočiti indikacije za defibrilaciju i koristiti defibrilator te poznavati smjernice postreanimacijske skrbi. Važna karika reanimacijskog tima je i komunikacija. Nažalost, premalo vremena provodi se na uvježbavanje komunikacijskih vještina tijekom reanimacije. Postoje strukturirani alati SBAR (Situation – situacija, Background – anamneza, Assessment – procjena, Recommendation – preporuka) i RSVP (Reason – razlog, Story – priča, Vital signs – vitalni znakovi, Plan – plan) koji omogućuju adekvatnu komunikaciju unutar tima.