Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva komplicirane etiologije, karakterizirana različitim i ponavljajućim respiratornim simptomima. Najčešća je kronična bolest u djece. Od astme u svijetu boluje ukupno oko 300.000 ljudi, a taj broj je u stalnom porastu. Broj oboljele djece u Republici Hrvatskoj je 6-8%. Postoji više tipova astme koje dijelimo ovisno o okidačima. Razlikujemo alergijsku, nealergijsku i astmu induciranu tjelesnim naporom. U dječjoj dobi nije jednostavno postaviti dijagnozu astme. U djece je astma najčešće povezana s atopijom i senzibilizacijom na inhalacijske alergene. Egzacerbacija astme (napadaj astme) je epizoda progresivnog pogoršanja simptoma koju karakterizira snažan pad plućne funkcije. Rizični faktori nastanka egzacerbacija, neovisni o razini kontrole bolesti su loša suradljivost ili neredovito uzimanje terapije, neispravna tehnika uzimanja lijeka, oslabljena funkcija pluća, pušenje i eozinofilija. Teške egzacerbacije mogu biti opasne po život pa je potrebna brza hospitalizacija i praćenje plućne funkcije. Akutna egzacerbacija astme liječi se kratkodjelujućih β2-agonistima, oralnim kortikosteroidima i nadomjesnom terapijom kisikom. Briga i skrb za dijete oboljelo od astme a posebno u egzarcerbaciji astme je kompleksna te zahtjeva timski rad. Cilj ovog rada je prikazati osnovne karakteristike astme te istaknuti važnost uloge medicinske sestre u prepoznavanju simptoma bolesti, ranih znakova i komplikacija, osiguravanju pomoći u dijagnosticiranju i liječenju, te edukacija djece i njihovih obitelji. Posebno je važno uočiti specifičnosti zdravstvene njege za ovo oboljenje, koja se temelji na edukaciji. Edukacija je temelj dobre zdravstvene njege i temelj u samokontroli bolesti.