Od davnih dana, zemljoradnici su primjenjivali različite metode kako bi promijenili genetski materijal te na taj način dobili bolje, ukusnije, ljepše vrste. Hrana kod koje je došlo do promjene genetičkog materijala, naziva se genetički modificirana hrana. Takvu hranu omogućila su dostignuća molekularne biologije, biotehnologije i genetičkog inženjerstva. Biotehnologija spada u znanstvenu granu koja se temelji na uporabi živih organizama (mikroorganizama, životinjskih i biljnih stanica) ili njihovih produkata (enzima). Veliku primjenu ima u farmaceutskoj, kemijskoj i prehrambenoj industriji te medicini. Najširu primjenu našla je u poljoprivredi, životinjskoj proizvodnji i mikrobiologiji, u stvaranju genetički promijenjenih organizama s boljim svojstvima. Takva promijenjena hrana je kvalitetnija, manja je potreba za upotrebom pesticida, prinos i količina hrane je povećana, a samim time je veća i ekonomska dobit. U budućnosti će se nastojati poboljšati nutritivna vrijednost (veći sadržaj proteina i vitamina, žitarice bez glutena, zamjena saharoze s fruktanom, šećerna repa s genom jeruzalemske artičoke) i modificirani sadržaj masnoća. Pozitivni rezultati postižu se kod dijagnosticiranja i terapije teških bolesti, kod zamjene štetnih gena u cilju liječenja genetski uvjetovanih bolesti. Od ukupnog teritorija u Hrvatskoj 55,67% zauzimaju poljoprivredne površine. Iako Hrvatska ima izvrsne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju, nije konkurentna u međunarodnoj proizvodnji konvencionalne i GM hrane. GM hrana je jedno od najviše istraženih područja u znanosti te daleko najviše istražena hrana u ljudskoj povijesti. Mogli bismo reći da je GM hrana bolja za okoliš jer zahtjeva manje resursa i pesticida. Iako postoje brojne dobrobiti za čovjeka iz proizvodnje i upotrebe GM hrane postoje i opasnosti za zdravlje i okoliš. Najviše pozornosti se posvećuje alergogenosti, toksičnosti, stvaranju križanaca i toksičnih supstancija, otpornosti na antibiotike, prijenosu gena, biološkoj raznolikosti, genetskom zagađenju i povećanoj upotrebi pesticida. Usprkos tome što GM hrana ima mnogo pozitivnih strana, proizvodnja iste te njezino oslobađanje u okoliš, dovelo je do zabrinutosti i trzavica vezanih uz utjecaj organizama na zdravlje ljudi, a isto tako i okoliš. U današnjem svijetu, u kojem velik broj ljudi gladuje, najznačajniju ulogu ima biotehnologija. Zbog svoje važnosti podržavaju se daljnja istraživanja u području biotehnologije. Smatra se da će u budućnosti ova tehnologija uvelike utjecati na opstanak ljudske vrste.