Bolesti srca i krvnih žila danas su u razvijenim zemljama na prvome mjestu po učestalosti i smrtnosti, pa se tako smatraju veliki zdravstveni, socijalni i ekonomski problem. Kada govorimo o koronarnoj bolesti, ona može napredovati polagano, sa postepenom pojavom težih simptoma koji na kraju mogu dovesti do akutnog infarkta miokarda ili kod nekih slučajeva može nastupiti iznenadno sa rupturom aterosklerotskog plaka i potpunom ishemijom. Za prevenciju i skrb oboljelih izuzetno je važna kvaliteta zdravstvenih ustanova, njihova opremljenost, efikasnost i stručnost zdravstvenih djelatnika. Temeljna zadaća službe hitne medicinske pomoći je sustavno rješavanje hitnih slučajeva, odnosno pružanje pomoći ozlijeđenima. Izvanbolnička služba pruža hitnu medicinsku pomoć na mjestu događaja i u tijeku prijevoza do zdravstvene ustanove. Služba hitne medicinske pomoći podijeljena je na timove sanitetskog prijevoza i liječničke timove za pružanje hitne medicinske pomoći. Sanitetski prijevoz, osim za prijevoz, mora biti osposobljen za pružanje pomoći na razini osnovnog održavanja života (BLS), dok liječnički timovi pružaju pomoć na razini naprednog održavanja života (ALS). Kao jedan od glavnih preduvjeta radi poboljšanja zdravstvene njege i zbrinjavanje bolesnika oboljelih od koronarne bolesti stavlja se veliki naglasak na prevenciju, dok je također bitna dijagnostika i liječenje. Počevši od mjera edukacije rizične populacije, bolesnika i njihovih obitelji (javnozdravstvenim kampanjama i promicanjem zdravoga životnog stila). Edukacija zdravstvenog osoblja na području primarne razine, osigurati pravodobnu dostupnost i pravilnu primjenu neinvazivnih dijagnostičkih metoda.Radi boljeg pristupa prema pacijentu u radu je prikazana uloga medicinske sestre/tehničara u izvanbolničkoj službi gdje je glavni razlog brzo i pravodobno prepoznavanje i zbrinjavanje pacijenta s akutnim infarktom miokarda, iščitavanje elektrokardiograma, te kontinuirani nadzor vitalnih funkcija tijekom transporta.