Porastom prijevremeno roĊene djece povećava se i potreba za neonatalnu intenzivnu skrb. Nedonošĉe ili prematurus je svako dijete roĊeno izmeĊu 22. i 37. tjedna trudnoće, tj. prije 259. dana od zaĉeća. Ranijim roĊenjem povećava se i rizik od mogućih komplikacija, stoga svako nedoneseno dijete, netom nakon poroda zahtijeva intenzivnu njegu. Unazad samo tridesetak godina za većinu prijevremeno roĊene djece bilo je malo nade za preţivljavanje. Napretkom medicine poĉinju se otvarati neonatalne jedinice intenzivnog lijeĉenja (NJIL) koje pomaţu u smanjenju morbiditeta i mortaliteta nedonošĉadi. Takve jedinice imitiraju prirodno okruţenje maternice koje nastoje omogućiti normalan rast i razvoj nedonošĉadi u što sliĉnijim uvjetima kao onima unutar maternice. Prijevremeno roĊena djeca mogu imati velikih zdravstvenih problema, zbog nezrelosti njihovih organa i organskih sustava. Zdravstveni problemi ukljuĉuju dišne, neurološke, neuromotorne, probavne, probleme vida, sluha i tjelesnog rasta u visinu. Najletalnije od ovih su nezrelost pluća i mozga. Velika je vaţnost fizioterapijskog procesa koji poĉinje već u NJIL-u. Fizioterapijska intervencija kod nedonošĉeta ukljuĉuje postupke kao što su neurorazvojna terapija, terapija senzorne integracije, pravilno pozicioniranje, respiratorna fizioterapija i edukacija roditelja i obitelji. Njihov kasniji razvoj takoĊer zahtijeva dodatnu skrb jer se i tada pojavljuju razvojni problemi. U Hrvatskoj je nedovoljno razvijena svijest o potrebama prijevremeno roĊene djece, a takve djece ima oko 5 %, što je otprilike 2000 djece godišnje. Uĉestalost prijevremenog poroda na razliĉitim podruĉjima i u razliĉitim populacijama varira od 5 do 10 %, a etiologija je nepoznata u 40 do 70 % sluĉajeva. Fizioterapija nedonošĉadi smatra se jednom od najuĉinkovitijih rehabilitacija. Vrlo je korisna za svu djecu koja su zbog ozljede tijekom poroda ili zbog genetskih razloga razvila razliĉite poremećaje i teškoće.