Stres predstavlja skup uobičajenih, nespecifičnih, tjelesnih i biokemijskih promjena koje se u organizmu zbivaju kada bilo koji zahtjev na njega izazove tjelesnu ili psihičku reakciju. Do danas su postavljene mnoge teorije stresa, no treba izdvojiti psihoanalitičku teoriju stresa, Selyeovu teoriju stresa, Lazarusovu teoriju stresa te teoriju životnih zbivanja. Razvoj psihosomatike, bihevioralne medicine, zdravstvene psihologije i kliničkih intervencija, sve veći interes za stresne prijelaze u stariju životnu dob te bavljenje fizičkim okruženjem i njegovim utjecajem na nas potaknuo je istraživanja na temu stresa i individualnih razlika u stresnim reakcijama. Kada govorimo o stresu, uglavnom mislimo na stresore. Stresor je situacija koja nas dovodi u stanje stresa te nas potiče na reakciju. Stanje stresa pojavljuje se kada osoba ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje on sam ili njegova okolina na njega postavlja te dolazi do poremećaja tjelesne i psihološke harmonije organizma. Zdravstveni psiholozi nastoje otkriti kako interakcija bioloških, psiholoških i socijalnih faktora djeluje na zdravlje i bolest. Treba istaknuti akutni stres koji je u malim količinama dobar onda kada daje dodatnu snagu i izdržljivost za rješavanje situacije koja ga je prouzročila, povećanjem pulsa i napetošću mišića. S druge strane postoji loš kronični stres koji je dugotrajniji, a često uzrokovan brigom o poslu, novcu i zdravlju. Kada smo okupirani stresom dolazi do aktivacije fizičkih i emocionalnih alarma u tijelu koji nas upozoravaju da nešto nije u redu. Niz fizičkih i emocionalnih simptoma kao što su glavobolja, napetost mišića, ubrzani puls, bol u prsima, umor, prehlade i razdražljivost ukazuju na kroničnu prisutnost stresa. Naime, zanemarivanje upozoravajućih znakova te loše upravljanje stresom dovodi do problema koji uzrokuju bolesti imunološkog sustava, kardiovaskularnog sustava, probavnog sustava, respiratornog sustava i lokomotornog sustava te kožne bolesti. Češće se susrećemo s onim stresovima koje ne možemo ni prevenirati ni kontrolirati stoga je važno da se suočimo s njegovim posljedicama te pokušamo umanjiti njihov utjecaj na nastanak mnogih tjelesnih bolesti. U tome nam mogu pomoći razne fizioterapeutske metode i tehnike te tako utjecati na poboljšanje kvalitete života. Važno je istaknuti hidroterapiju, tjelesnu aktivnost, masažu te vježbe disanja i relaksacije.