prikaz prve stranice dokumenta Neželjeni učinci psihofarmakologije
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Neželjeni učinci psihofarmakologije
2016. urn:nbn:hr:139:773687
Kovačević, Živko
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Kovačević, Ž. (2016). Neželjeni učinci psihofarmakologije (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:773687

Kovačević, Živko. "Neželjeni učinci psihofarmakologije." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:773687

Kovačević, Živko. "Neželjeni učinci psihofarmakologije." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:773687

Kovačević, Ž. (2016). 'Neželjeni učinci psihofarmakologije', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 31 March 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:773687

Kovačević Ž. Neželjeni učinci psihofarmakologije [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2016 [cited 2025 March 31] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:773687

Ž. Kovačević, "Neželjeni učinci psihofarmakologije", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2016. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:773687

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleNeželjeni učinci psihofarmakologije
AuthorŽivko Kovačević
MentorBiserka Sedić (mentor)
Committee memberBiserka Sedić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberBoris Ilić (član povjerenstva)
Committee memberIgor Filipčić (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2016-08-29, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Nursing
Abstract
Psihofarmaci (psihotropna sredstva) su lijekovi koji djeluju više ili manje selektivno na psihičke funkcije. Otkrićem psihofarmaka došlo je do revolucionarnog napretka u liječenju psihičkih poremećaja i znatnog olakšanja u zbrinjavanju psihijatrijskih bolesnika.Psihofarmak je, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, lijek koji djeluje na psihičku funkciju, ponašanje i doživljavanje konzumenta. Psihofarmaci se dijele na antipsihotike, antidepresive, anksiolitike, psihostimulanse,... More psihodisleptike.Psihofarmaci su lijekovi sa psihoaktivnim učinkom, u terapijskoj dozi, za liječenje duševnih poremećaja. Bitno je da su specifični za bolest i da nisu toksični. Psihofarmake primjenjujemo ako se nije uspjelo prevenirati razvoj bolesti ili poremećaja (specifičnim ili nespecifičnim mjerama), za adekvatno liječenje gdje je važna rana dijagnoza i efikasan tretman, u cilju konačnog izlječenja ili uglavnom - skraćenja trajanja duševnog poremećaja i patnje koju izaziva (i prevalencije), u cilju smanjenja rezidualnih defekata koji zaostaju kad se poremećaj povuče iz akutne faze i u rehabilitacijskim postupcima – kada želimo osposobiti pojedinca za funkciju na maksimalnom nivou u odnosu na njegove aktualne sposobnosti i potencijale. Racionalni pristup liječenju pretpostavlja poznavanje patofizioloških procesa na koje se želi djelovati i mehanizama djelovanja izbor pravog načina, predviđanja učinka, interakcija i komplikacija.Lijekovi prvog izbora su oni za koje postoji najveća vjerojatnost da će pokazati zadovoljavajući terapijski učinak u bolesnika s određenim kliničkim slikama ili dijagnostičkim kategorijama, dok su lijekovi drugog izbora, psihofarmaci koji mogu imati ozbiljne nuspojave koje se ne mogu eliminirati ili u manjem postotku ispoljavaju terapijski učinak.Ciljevi terapije su otkloniti ispoljavanje bolesti, uspostaviti premorbidno (profesionalno i socijalno ponašanje), ukloniti socijalne posljedice psihičkog poremećaja, spriječiti javljanje recidiva bolesti te ublažiti psihomotorni nemir, suzbiti halucinacije i sumanuto mišljenje, dovesti do eksterioracije bolesnika, tj. uspostaviti uvjete za primjenu socioterapijskih i psihoterapijskih metoda liječenja.Dijagnozu u psihijatriji postavlja liječnik na temelju osobne anamneze, heteroanamneze, kliničke slike, praćenjem bolesnikova stanja (u kojem sudjeluje cijeli tim stručnjaka - liječnik psihijatar, psiholog, medicinska sestra, socijalni radnik i po potrebi i drugi stručnjaci), te pomoćnim i specijalnim pretragama.Iako ne predlaže liječenje, sestra kao član terapijskog tima sudjeluje u liječenju duševnih bolesnika pa treba dobro poznavati osnovne metode liječenja i terapijske postupke. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:773687
Study programmeTitle: Nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2016-12-02 11:57:33
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.