Palijativna skrb je briga za bolesnika u terminalnoj fazi bolesti te ne odgađa niti ubrzava smrt. Hrvatska je na početku razvoja palijativne skrbi. Začetnica palijativne medicine u Hrvatskoj je prof.sc. Anica Jušić. Glavni ciljevi palijativne skrbi su oslobađanje boli, kontrola simptoma te osiguravanje bolje kvalitete života i dostojne smrti. Palijativna skrb se pruža na različitim razinama: palijativni pristup, opća i specijalistička palijativna skrb te centrima izvrsnosti. U Hrvatskoj palijativna skrb se može pružiti u bolnicama, domovima za nemoćne i starije osobe, stacionarnim centrima te u kući bolesnika uz podršku volonterske službe, palijativnog mobilnog tima, tima za kućnu njegu, patronažnu službu i liječnika obiteljske medicine. Medicinska sestra je važan dio palijativnog tima jer je upravo ona u stalnom kontaktu s bolesnikom i obitelji, podrška je i oslonac, pruža pomoć u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i koordinira timom. Mobilni palijativni tim dolazi u dom bolesnika na poziv liječnika obiteljske medicine, bolesnika ili obitelji. Tim pruža podršku, savjetovanje, suzbijanje boli i simptoma. Medicinska sestra/tehničar po nalogu liječnika obiteljske medicine provodi zdravstvenu njegu u domu bolesnika. Dijagnostičko-terapijske intervencije koje se provode u domu bolesnika definirane su Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Palijativni bolesnik prema tom pravilniku ima pravo na NJEGU 4 što je najzahtjevnija njega koja se provodi 120 minuta. Uz bolesnika u njegovom domu je obitelj koja je njegov glavni skrbnik. Dijagnostičko-terapijske intervencije koje se provode u domu bolesnika definirane su Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.