Fetalni alkoholni sindrom (FAS) je stanje koje zahvaća novorođenčad majki koje su tijekom trudnoće konzumirale alkohol. Uzimanje alkohola za vrijeme trudnoće može izazvati prirođene anomalije, osobito ako je majka pila velike količine alkohola ili se opijala. Nema, međutim, dokaza da su male količine bezopasne; stoga bi alkohol tijekom trudnoće valjalo potpuno izbjegavati. Velike količine alkohola mogu dovesti do pobačaja ili uzrokovati fetalni alkoholni sindrom (1). Alkohol s krvlju majke dolazi do ploda, koji još uvijek ne može uspješno metabolizirati alkohol, time koncentracija alkohola u krvi ploda može biti i do deset puta viša nego što je u krvi majke. Ako je oštećenje nastupilo u prvih 6 tjedana trudnoće govorimo o alkoholnoj embriopatiji, a ako se oštećenje dogodilo u razdoblju nakon 6 tjedana tada je to alkoholna fetopatija. U nizu tjelesnih anomalija pri postojanju FAS-a najizraženije su upravo one u području orofacijalne regije. Poremećaj rasta predstavlja značajne odmake od prosjeka, uključujući težinu i visinu, koji se ne mora manifestirati odmah pri porođaju (2). Novorođenčad s fetalnim alkoholnim sindromom su sitnija za gestacijsku dob i imaju malu glavu, što upućuje na slab rast mozga za vrijeme intrauterinog života. Sitne oči, spljošteno lice, nenormalni nabori na dlanovima i tabanima, srčane mane i nepravilnosti zglobova samo su neke od brojnih malformacija koje mogu nastati. Najozbiljnija posljedica je nenormalni razvoj mozga što uzrokuje duševnu zaostalost. Uzimanje alkohola tijekom trudnoće predstavlja najčešći uzrok duševne zaostalosti koji se prenatalno može spriječiti (1). U zdravstvenoj skrbi bioetički valjana odluka temelji se na slobodnom odlučivanju pacijenta. U trudnoći majka odlučuje za sebe i za svoj plod. Kada su majčine želje ili njezina dobrobit u sukobu s blagodati ploda, može doći do sukoba interesa između majke i ploda. Ponekad trudnica ne prihvaća osnovne medicinske naputke, a ne želi se odreći nekih štetnih navika, kao što su pušenje cigareta i prekomjerna konzumacija alkoholnih pića koji dokazano narušavaju njezino zdravstveno stanje, ali i zdravlje ploda. Kriterij najboljeg interesa ploda kao subjekta u nastajanju moguće je uvažiti samo ako se tome ne protivi majka. Potrebna je dobra volja trudnice da bi prestala sa štetnim navikama. Smatra se da u takvim situacijama, uz stalnu edukaciju od strane zdravstvenog osoblja, treba uvažiti i određeni vid »etičke prisile«. Polazeći od toga da je većina žena motivirana dobrim ishodom trudnoće, u prenatalnoj skrbi treba učiniti sve kako bi se omogućilo ostvarenje toga cilja. S obzirom da su nepovoljni učinci alkohola javno zdravstveni problem kako po trudnicu, a još više po dijete nužno je osigurati kvalitetnu laboratorijske dijagnostike navedenog problema (3). Ovim radom pokušali smo sumirati štetne učinke alkohola na nerođeno dijete te posljedice koje proizlaze iz njih. Laboratorijska istraživanja objavljena u stranim i domaćim publikacijama uveliko su pomogla u rasvjetljavanju ovoga problema te pravovaljanoj intervenciji i osvještavanju majki o mogućim posljedicama na njihovo nerođeno dijete.