Krv je tjelesna tekućina koja cirkulira krvožilnim sustavom, a sastoji se od različitih vrsta stanica i mnogobrojnih otopljenih tvari koje obavljaju fiziološke funkcije u tijelu. Stanični elementi krvi nastaju iz hematopoetskih matičnih stanica te se u konačnici pretvaraju u zrele eritrocite, trombocite ili leukocite. Funkcija eritrocita je prijenos kisika iz pluća do tkiva te prijenos ugljičnog dioksida nastalog u staničnom metabolizmu do pluća. Leukociti su dio imunosnog sustava i njihova je funkcija obrana tijela od infekcija. Trombociti su stanični fragmenti megakariocita koji sudjeluju u procesu zgrušavanja krvi. Tekući dio krvi čini krvna plazma u kojoj se nalaze krvni stanični elementi i brojne druge tvari kao što su bjelančevine, šećeri, hormoni, lipidi, elektroliti, plinovi, soli, vitamini i razne metaboličke otpadne tvari. Većina tih tvari izmjenjuje se sa stanicama u različitim tkivima. Budući da svako tkivo obavlja određenu homeostatsku funkciju, stanicama je potrebna različita količina neke tvari u određenom trenutku kako bi izvršavale svoje funkcije. Isto tako, svaka vrsta tkiva odbacuje različite vrste i količine otpadnih proizvoda natrag u krv. Plazmatske bjelančevine obavljaju brojne funkcije, a osobito su važne za zadržavanje tekućine u krvotoku, a služe i kao izvor hranjivih tvari za stanice u obliku aminokiselina. Krvlju se prenose hormoni koji se izlučuju iz različitih žlijezda te dopremaju do ciljnih tkiva čiju funkciju nadziru. Nadalje, krv opskrbljuje stanice glukozom te mora uvijek sadržavati određenu koncentraciju glukoze. Elektroliti koji u ljudskom tijelu obavljaju različite fiziološke funkcije prenose se krvotokom do ciljnih tkiva. U krvi se nalaze unutar određenih raspona koncentracija koje strogo reguliraju organi kao što su bubrezi i crijeva. Jetra je organ s dvostrukom krvnom opskrbom u kojem se sintetiziraju plazmatske bjelančevine i regulira pohrana glukoze u obliku glikogena ili njeno otpuštanje u krv, a ima važnu ulogu u detoksifikaciji metabolita iz krvi i razgradnji dotrajalih eritrocita. Krv različitih osoba razlikuje se prisutnošću ili neprisutnošću određenih antigena na membrani eritrocita na temelju čega se određuju sustavi krvnih grupa. Najvažniji su AB0 sustav i Rh sustav jer njihovi antigeni mogu izazvati najsnažniji imunološki odgovor u krvi primatelja. Poznavanjem tih dvaju sustava uglavnom je moguće izbjeći opasne transfuzijske reakcije koje nastaju miješanjem dviju nepodudarnih krvi.