Cerebrovaskularne bolesti podrazumijevaju moždani udar (ishemijski i hemoragijski), te cerebrovaskularne anomalije (aneurizme). Najčešća cerebrovaskularna bolest je moždani udar. Čimbenici rizika na koje se ne može utjecati su dob, spol, preboljeli moždani udar i genetika, a na one na koje se može utjecati podrazumijevaju pušenje, tjelesnu neaktivnost, arterijsku hipertenziju, fibrilaciju atrija, alkoholizam, stres, dijabetes mellitus i stenozu karotidnih arterija. Simptomi ovise o dijelu mozga koji opskrbljuje začepljena arterija. Dijagnostika se temelji na neurološkom pregledu, CT – u, MRI – u, Dopler ultrazvuku i arteriografiji. Pristup liječenja se u posljednjih nekoliko godina promijenio što je i unaprijedilo skrb bolesnika s moždanim udarom. Rekombinirani tkivni aktivator plazminogena je donedavno bio jedina metoda liječenja akutnog ishemijskog moždanog udara, no od 2015. godine su se proširile metode liječenja endovaskularnim liječenjem. Liječenje u prvih nekoliko sati je usmjereno na uklanjanje tromba, trombolizom ili trombektomijom. Sestrinska skrb za oboljele s moždanim udarom je usmjerena na održavanje kože, hidrataciju, praćenju vitalnih i neuroloških znakova, motorne i senzorne funkcije, te prevenciji komplikacija. Osim toga, medicinska sestra ima veliku ulogu tijekom rehabilitacije, i edukator je u svrhu sekundarne prevencije moždanog udara.