Abstract | Adolescencija je razdoblje između početka puberteta i odrasle dobi, započinje oko jedanaeste do trinaeste godine i traje sve do osamnaeste ili dvadesete godine života. Nakon djetinjstva, adolescencija je razdoblje najvećeg i najbržeg razvoja, no u usporedbi s drugim fazama života, kao što je djetinjstvo, relativno je slabo proučavano što se tiče budućeg zdravlja. Tijekom adolescencije javljaju se mnoge fizičke, psihosocijalne i kongenitivne promjene koje utječu na ponašanje i stav adolescenata. To je ujedno i vrlo stresno razdoblje samo po sebi, a pogotovo kada adolescent boluje od neke kronične nasljedne bolesti. Često je pretpostavka da je neka bolest ili naslijeđena ili stečena. Međutim, istina je da je svaka bolest u određenoj mjeri i naslijeđena i stečena zbog ispreplitanja svega što čini nasljeđe i svih vanjskih, odnosno stečenih utjecaja kojima je pojedinac bio izložen. Neke od najčešćih nasljednih kroničnih bolesti su hemofilija, cistična fibroza, bolest srpastih stanica te primarne imunodeficijencije. Osobit problem u liječenju kroničnih bolesti je prelazak iz pedijatrijske skrbi u skrb adultne medicine. Tranzicija zdravstvene skrbi posljednjih se godina prepoznaje kao praktičan stručni i znanstveni problem kako u razvijenom svijetu tako i u Hrvatskoj. U radu će se posebna pozornost posvetiti obradi slučaja i to bolesnika s cističnom fibrozom i bolesnika s primarnom imunodeficijencijom. Obradit će se proces tranzicije iz pedijatrijske skrbi prema adolescentnoj skrbi, odnosno skrbi adultne medicine. Razvojem medicinske znanosti i primjenom znanstvenih dostignuća odraslu dob doživi sve veći broj djece s kompleksnom simptomatologijom koja su još donedavno imala vrlo lošu prognozu. Tranzicija zdravstvene skrbi predstavlja proces namjernog, planiranog i svrsishodnog prelaska adolescenata i mlađe odrasle osobe s kroničnim bolestima iz zdravstvene skrbi fokusirane na dijete u zdravstveni sustav odrasle populacije. Planiranje uspješne tranzicije bi trebalo uključiti ne samo specifične zdravstvene probleme mladih osoba, nego i njihove šire tjelesne, razvojne, psihosocijalne potrebe, mentalno zdravlje, obrazovanje, životne, kulturne i financijske aspekte. |