Smanjenje fizičke boli pacijenta najvažniji je čimbenik palijativne skrbi, te pružanje psihološke, duhovne i socijalne pomoći bolesniku i njegovoj obitelji. Osim što se ovakvim pristupom pacijentu želi omogućiti da živi što je aktivnije moguće do smrti, palijativna skrb tretira smrt kao normalan proces koji dolazi na kraju života te ni na koji način ne pokušava ubrzati ili odgoditi smrt. Strateški plan razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. - 2016. temelji se na Nacionalnoj strategiji za zdravstvo od 2012. - 2020. godine. Predviđa uspostavu sustava palijativne skrbi koja se sastoji od nekoliko organizacijskih modela. Jedan model je specijalistički mobilni palijativni tim koji sudjeluje u pružanju palijativne skrbi u kući bolesnika. Prema preporukama EAPC (European Association for Paliative Care) specijalistički mobilni palijativni tim trebao bi biti multidisciplinarni te ga trebaju sačinjavati liječnik, medicinska sestra, psiholog, duhovnik, socijalni radnik, radni terapeut te drugi stručnjaci ovisno o potrebama bolesnika ili članova obitelji ili njegovatelja. Svi oni moraju imati odgovarajuću edukaciju, završiti CEPAMET (Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) ili drugo. Najčešće, timovi su bili osnivani u sastavu liječnik i medicinska sestra, te su se postepeno proširivali. Uloga mobilnog palijativnog tima je pružanje specijalističke palijativne skrbi bolesniku i članovima obitelji. Skrb se vrši u domu bolesnika, poboljšava ublažavanje i praćenje simptoma kod uznapredovale bolesti i na kraju života, te se tako na adekvatan način podiže kvaliteta života i skrbi. U provedenom istraživanju Mobilnog palijativnog tima Doma zdravlja Zagreb - Centar u razdoblju od 01.01.2019-30.06.2019. evidentirano je 108 pacijenata, najčešće vodeća dijagnoza koja zahtjeva palijativnu skrb po SPICTU je maligna bolest, a obiteljski liječnik je u 43,5 % je pozvao Tim i prijavio pacijenta u Registar.