Abstract | Plućna embolija (PE) nastaje zbog opstrukcije plućne arterije ili njezinih grana trombom. Posljedica je duboke venske tromboze (DVT). Javlja se češće kod starijih osoba oba spola. Česta je komplikacija hospitaliziranih bolesnika. U razvoju tromboze sudjeluje skupina uzroka (Virchow trijas). Nastanak PE povećavaju imobilizacija, starija životna dob, dugotrajna nepokretnost, postoperativni period, srčano zatajenje, pretilost, trudnoća, karcinomi i neki lijekovi. PE je klasificirana kao netrombotična, zračna, masna, septična, tumorska embolija i embolija amnionskom tekućinom. Simptomi PE nastaju naglo. Najčešći simptom je dispneja a prate ju tahipneja, kašalj, hemoptiza, sinkopa i cijanoza. Komplikacije PE su povezane s antikoagulantnom terapijom a najteža komplikacija je plućni infarkt koji, ako se ne liječi, može dovesti do plućne hipertenzije. U liječenju PE je ključna rana dijagnoza. Dijagnostičke metode uključuju analizu plina iz arterijske krvi, testove zgrušavanja, MSCT plućnu angiografiju, RTG prsnog koša, ultrasonografiju nogu, ventilacijsko perfuzijsku scintigrafiju pluća, transtorakalnu ehokardiografiju i EKG. Liječenje se provodi u JIL-u, a ciljevi su ublažavanje plućne opstrukcije, zaustavljanje širenja ugruška, uspostavljanje i održavanje hemodinamske stabilnosti, prevencija plućne hipertenzije i sprječavanje recidiva ugrušaka. Temelj liječenja je antikoagulantna terapija. Osim toga korisne su trombolitička terapija, tromboliza, perkutana embolektomija, i kirurška embolektomija. Zdravstvena njega je kompleksna i zahtijeva znanje i vještine medicinskih sestara te spremnost na hitne situacije. Ključno je identificirati bolesnike s visokim rizikom za PE i minimizirati ga. Osim toga, medicinska sestra mora optimizirati oksigenaciju i ventilaciju, pratiti krvarenje, održavati cirkulatorni status, osigurati udobnost bolesnika, pružati emocionalnu podršku te educirati bolesnika i njegovu obitelj. |