Pravilna prehrana ima veliki javnozdravstveni značaj tijekom cijelog života čovjeka, a osobito u periodu malog djeteta. Uravnotežena i pravilna prehrane tijekom prvih godina života čini preduvjet za siguran rast i razvoj djece rane i predškolske dobi. Takva prehrana može imati kratkoročni i dugoročni pozitivan utjecaj na fizički i mentalni razvoj, ali i na smanjenje rizika od kroničnih bolesti u ranoj i odrasloj životnoj dobi. Hranom se osigurava energija potrebna za obavljanje tjelesnih funkcija, te se s njom unose tvari koje izgrađuju i održavaju organizam. Prisutnošću različitim radionicama, korištenjem novih, suvremenih metoda i tehnologija pripreme hrane i jelovnika, te samom edukacijom u ranoj i predškolskoj dobi razvijaju se navike vezane uz pravilan unos hrane i podiže kvaliteta života svakog djeteta ponaosobno. Jelovnici u dječjim vrtićima sadrže četiri različita obroka koji zadovoljavaju 75% ukupnih dnevnih potreba za energijom, makronutrijentima i mikronutrijentima. Energetski udio ugljikohidrata u sva četiri obroka je 50-60%, udio masti 25-35% i udio bjelančevina 10-30% što je u skladu s preporukama za djecu mlađe dobi. Udjeli zasićenih masnih kiselina, prehrambenih vlakna, te rizičnih hranjivih tvari poput šećera i soli sukladni su propisanim programima, zakonima i preporukama. Preostalih 25% dnevnih potreba energije i hranjivih tvari djetetu je potrebno osigurati kroz obroke kod kuće. Cilj svakog dječjeg vrtića u Gradu Zagrebu je neprekidno vrednovanje kvalitete hrane, te uravnotežena i pravilna prehrana, koja se postiže unaprjeđenjem jelovnika s obzirom na vrstu i način pripreme hrane, te ostvarenjem veće raznolikosti hrane u ponudi, a time i proporcionalna zastupljenost svih skupina hrane. Svako dijete zadovolji svoje dnevne energetske i nutritivne potrebe, poštujući posebne potrebe u prehrani djece sukladno njihovim zdravstvenim karakteristikama. Nedovoljan ili pretjeran unos hrane može biti indikator negativnog zdravstvenog stanja djeteta što upućuje na važnost uloge roditelja i odgojiteljske ustanove, odnosno nužnost njihove međusobne suradnje. Brojna istraživanja pokazuju da je kontrola unosa kritičnih nutrijenata ključna za prevenciju mnogih bolesti u dječjoj dobi, kao i tijekom života. Prekomjernim unosom rafinirane hrane, hrane s visokim udjelom zasićenih masti i jednostavnih šećera tzv. „praznih kalorija“ tijekom djetinjstva povećava rizik od niza kroničnih bolesti.