Nedonoščad dijelimo na novorođenčad male porodne mase (1500-2500g), nedonoščad jako male porodne mase (1000-1490 g), i nedonoščad izrazito male porodne mase (<1000 g). Nedonoščad ima veće potrebe za hranjivim tvarima nego terminsko novorođenče. Važan faktor u preživljavanju nedonoščadi i vitalno ugroženog novorođenčeda je prehrana. Potrebno je osigurati parenteralno i enteralno odgovarajući unos proteina, osobito esencijalnih aminokiselina i esencijalnih masnih kiselina koje utječu na razvoj mozga, i uz to zadovoljiti energetske potrebe jer što je nedonošče nezrelije to su njegove metaboličke rezerve nedostatnije.Po rođenju nedonoščeta započinje se primarno s parenteralnom prehranom. Ukoliko nema kontraidikacija što prije se uvodi minimalni enteralni unos ili trofičko hranjenje,jer spriječava atrofiju sluznice i stimulira rast i funkcionalno sazrijevanje probavnog trakta smanjujući time intoleranciju hrane, te se skračuje periodparenteralne prehrane. Enteralna prehrana nedonoščadi ispod 32 tjednagestacijske dobi započinje se pomoću sonde jer oni nisu u stanju koordinirati sisanje, gutanje i disanje. Majčino mlijeko najbolji je izbor nutritivnih tvari za novorođenčad. Međutim, kod neke nedonoščadi samo majčino mlijeko ne može zadovoljiti njihove povećane prehrambene potrebe, te se uvode pojačivači mlijeka. Novorođenčad od 32. tjedna gestacijske dobi počinje razvijati refleks sisanja te tako polako prelazi na oralnu prehranu. Medicinska sestra koja djeluje unutar multidisciplinarnog tima educirana je pravilno provoditi enteralnu prehranu,kao i na vrijeme prepoznati moguće komplikacije iste,što može bitno utjecati na ishod liječenja. Potrebno je educirati majku o važnosti majčinog mlijeka, kako se pravilno izdajati i dojiti, te o svim postupcima skrbi nakon otpusta iz bolnice.