Kronične nezarazne bolesti definiraju se kao neinfektivne bolesti, neprenosive među ljudima, najčešće ali ne i nužno dugog trajanja i sporog napredovanja. One u svijetu predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem kojem pridonosi starenje pučanstva i postojeći način života karakteriziran urbanizacijom, industrijalizacijom i životnim navikama štetnim za zdravlje (pušenje, sedentarni način života, nepravilna prehrana, štetna konzumacija alkohola). Te su bolesti glavni uzrok smrti u gotovo svim zemljama svijeta te ugrožavaju život i zdravlje ljudi kao i gospodarski razvoj. Najčešće su to kardiovaskularne i zloćudne bolesti, kronične respiratorne bolesti i šećerna bolest. Dijabetes ili šećerna bolest predstavlja četvrti uzrok smrtnosti među kroničnim nezaraznim bolestima, uz trend porasta nekoliko posljednjih desetljeća. U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire četiri milijuna ljudi. U Hrvatskoj svaka deseta osoba ima šećernu bolest dok se pretpostavlja da čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti i ne prima liječenje. Šećerna bolest se već dugi niz godina u Hrvatskoj nalazi među deset vodećih uzroka smrti, a tijekom tog perioda prisutan je i trend porasta udjela šećerne bolesti u ukupnoj smrtnosti. Situacija u Republici Hrvatskoj odgovara svjetskim podacima i trendovima. Prevalencija šećerne bolesti u dobnoj skupini od 20 do 79 godina iznosi 6,97%, što čini gotovo 260 tisuća odraslih osoba. S obzirom na udio nedijagnosticiranih bolesnika, ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj, prema nekim procjenama, iznosi preko 400.000. Najnoviji podaci govore da su u Hrvatskoj registrirane 303.992 oboljele osobe u 2018. godini. Cilj ovog rada je analiza i prikaz trenda smrtnosti od šećerne bolesti u Gradu Zagrebu u razdoblju od 2006. do 2015. godine. Dobiveni rezultati obrađeni su deskriptivnim metodama i izraženi kao apsolutni brojevi te dobno i spolno specifične stope smrtnosti. U razdoblju od 2006. do 2015. godine broj umrlih u Gradu Zagrebu iznosi 2091, od čega većinu čine žene (56,81%). Smrtnost eksponencijalno raste sa životnom dobi, pa je tako najveći broj umrlih u dobi od osamdesete godine života pa nadalje s obzirom na povećani rizik od metaboličkih i vaskularnih komplikacija. Ukupna stopa smrtnosti u promatranom periodu varira po godinama, a doseže svoju najveću vrijednost 2015. godine (33,51/100000 stanovnika). Iz rezultata se može zaključiti da trend smrtnosti od šećerne bolesti raste u promatranom periodu, ponajviše zbog povećanja broja komplikacija povezanih sa šećernom bolešću koje dovode do smrti.