Plagiranje kao jedan od segmenata akademskog nepoštenja je jedan od najvećih izazova današnje akademske zajednice. Posljedice za akademsku zajednicu koje čini plagiranje mogu biti dugotrajne i dalekosežne. Neki od glavnih razloga zašto članovi akademske zajednice plagiraju leže u nedostatku edukacije te razini manjka motivacije. Studenti kao budući nosioci akademske zajednice nisu dovoljno osviješteni oko problema plagiranja. Članovi akademske zajednice kao nosioci društvenih promjena moraju djelovati na najranijim oblicima akademskog života kako bi spriječili plagiranje. Istraživanje je provedeno na 123 studenta različitih diplomskih i dodiplomskih zdravstvenih studija na Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu. U ovom istraživanju korišten je upitnik Stavovi o plagiranju (Attitudes Toward Plagiarism) autorice Martine Mavrinac. Nadalje uz upitnik Stavovi o plagiranju prikupljeni su i sociodemografski podaci, te smo provjerili kakav je odnos stavova o plagiranju te nekih sociodemografskih obilježja studenata. Rezultati istraživanja pokazuju da su stavovi studenata prema plagiranju na sve tri subskale umjereni. Nadalje, ne postoji statistički značajna razlika između studenata diplomskih i dodiplomskih studija u stavovima prema plagiranju. Studenti i studentice sa Zdravstvenog Veleučilišta u Zagrebu se statistički značajno ne razlikuju prema stavovima o plagiranju. Također, podaci pokazuju da studenti koji imaju veću razinu zadovoljstva studijem imaju niže rezultate na subskali subjektivnih normi. Što se više namjeravaju baviti istraživanjima, to imaju niži pozitivan stav prema plagiranju i subjektivne norme prema plagiranju. Rezultati istraživanja pokazuju da studenti zdravstvenih studija imaju umjerene rezultate na sve tri subskale upitnika Stavovi o plagiranju. Postoji potreba za daljnjom edukacijom o akademskoj čestitosti, svjesnosti o plagiranju te akademskom integritetu.