Studenti se svakodnevno suočavaju sa različitim problemima, obavezama i stresorima koji utječu na njihovo učenje i akademska postignuća. Uslijed toga javljaju se unutarnji sukobi koji utječu na njihovo psihološko zdravlje. Cilj ovog rada bio je ispitati perfekcionizam, izgaranje i posvećenost studiju kod studenata zdravstvenih studija te njihov međusobni odnos, kao i provjeriti odnos perfekcionizma, izgaranja i posvećenosti studiju i nekih sociodemografskih obilježja studenata. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 135 studenata sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, studija fizioterapije i studija sestrinstva. Sudionici su tijekom redovne nastave ispunili Ljestvicu percipiranog stresa, Studentsku verziju Utrechtovog upitnika radne angažiranosti, Multidimenzionalnu skalu perfekcionizma i skalu Maslach Burnout Inventory Student Survey. Rezultati su pokazali da studenti imaju visoku akademsku efikasnost. Korelacijski rezultati pokazuju povezanost između stresa i perfekcionizma, te umjerene povezanosti između iscrpljenosti i cinizma te iscrpljenosti i stresa. Rizik za burnout ima 17% ispitanika. Uspoređujući dva studija, vidljiva je statistički značajna razlika u cinizmu u korist studenata sestrinstva. Osim toga, viši stupanj cinizma je prisutan kod studenata koji stanuju sami. Analizirajući studentsku angažiranost, odnosno posvećenost studiju, zaključujemo kako oni studenti koji se školuju na teret ministarstva iskazuju i veću angažiranost na studiju. Nakon provedenog istraživanja ukazujemo na važnost dobre komunikacije na studiju između profesora i studenata, psiholoških radionica i ostalih alternativnih rješenja u svrhu pomoći studentima za što lakše svladavanje akademskih obaveza i prepreka.