Abstract | Javno zdravstvo jest dinamično i multidisciplinarno polje unutar kojeg djeluju mnoge profesije iz područja biomedicine i zdravstva, biotehničkih, društvenih i prirodnih znanosti. Usredotočeno je na prevenciju bolesti i poboljšanje zdravlja cjelokupne ljudske zajednice kroz pristup određenim skupinama ljudi ili individualni pristup svakom pojedincu. Interakcija se ostvaruje radom javno-zdravstvenih zavoda i njihovim programima za očuvanje zdravlja. U Hrvatskoj postoje sveukupno dvadeset i dva zavoda za javno zdravstvo koji djeluju na gradskoj, županijskoj i/ili državnoj razini. Zajedničkim djelovanjem svih znanstvenih područja javnog zdravstva, identificiraju se i prate problemi prisutni u zajednici. Javno-zdravstvenim akcijama i programima, promoviraju se primjerice zaštita i održavanje zdrave okoline, utvrđuju higijenske navike dostatne za zdrav životni standard, provode zdravstvena politika i istraživanja kojima se utvrđuju nove strategije za sprečavanje i liječenje bolesti, zaštita od umjetnih i prirodnih katastrofa i slično. Glavne funkcije javnog zdravstva jesu ocjenjivanje i praćenje kvalitete života ljudi, posebice rizičnih i ranjivih skupina; praćenje i nadzor zdravstvenog statusa; sprečavanje bolesti; promocija zdravlja; identifikacija opasnih i problematičnih događaja koji mogu negativno utjecati na zdravlje stanovništva; spremnost na hitne javno-zdravstvene intervencije u hitnim stanjima; zaštita okoliša; zaštita zdravlja ljudi zbog utjecaja štetnih čimbenika iz okolišu; zaštita ljudi na radnome mjestu; financiranje i sufinanciranje; unapređenje obrazovanja i kompetencija zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika koji rade u sektoru javnog zdravstva; provođenje istraživanja; planiranje ljudskih resursa i komunikacija javnog zdravstva. Sestrinska profesija propisana je u više zakona koji su međusobno povezani. Svi zajedno definiraju područja rada medicinskih sestara, odnosno njihove kompetencije. U Republici Hrvatskoj sustav obrazovanja koji omogućuje specijalizaciju sestrinstva u nekom specifičnom području medicine, odnosno zdravstvene njege, još uvijek nije dovoljno razvijen. Neovisno o odjelu na kojem je medicinska sestra zaposlena, za njeno radno mjesto vrijede sve opće kompetencije popisane postojećim zakonima o sestrinstvu. One variraju samo u okviru protokola i intervencija koje provode pojedini odjeli. Za razliku od većine profesija iz sektora javnog zdravstva, sestrinska profesija prisutna je gotovo u svim javno-zdravstvenim službama. Medicinske sestre zapošljavaju se primjerice u ordinacijama školske i adolescentske medicine. Unutar te službe, među intervencijama definiranim zakonom, stoji da su kompetentne npr. provoditi vakcinaciju za imuno-profilaksu. Ta je intervencija svojim korijenom dio službe za epidemiologiju. Isto tako, uzimaju i uzorke urina za analizu prisutnosti spolno prenosivih bakterija, što je također sastavni dio potpuno druge službe, odnosno službe za mikrobiologiju i laboratorijsku analizu. Iz toga možemo zaključiti da je posao medicinskih sestara unutar javnog zdravstva povezan sa gotovo svim službama javnog zdravstva pa i šire. Cijeli je sustav u međusobnoj korelaciji i kvaliteta cjelokupne javno-zdravstvene skrbi, ovisna je o suradnji svih zaposlenih profesija. Krajnji je cilj medicinske sestre u javnome zdravstvu primjena i provođenje svih edukativnih i promotivnih programa, ali i mjera zaštite definiranih od strane pojedine javno-zdravstvene službe. |