Leptospiroza je bakterijska bolest koja pogađa ljude i životinje. Bolest uzrokuju patogene leptospire iz reda Spiroheta, a pripadaju vrsti Leptospira interrogans, koja se dijeli na više od 200 serotipova. Bolest može trajati nekoliko dana do tri tjedna ili duže, a najčešće ima dvije faze, febrilnu koja traje 4-9 dana te fazu oporavka. Ljudi se mogu zaraziti direktno u doticaju sa zaraženom životinjom, ili u vodi i kontaminiranoj okolini. Glavni simptomi su visoka temperatura, glavobolja, zimica i bolovi u mišićima. Komplikacije koje mogu nastati su zatajenje organa, najčešće bubrega i jetre. Najčešće se dokazuje serološkom metodom, mikroaglutinacijskim testom (MAT), a od molekularnih metoda najzastupljenija je PCR metoda. Kao uzorci se mogu koristiti puna krv, serum, urin i likvor. Najčešći serovarovi leptospira pronađeni u ljudi su serovar Ichterohaemorrhagiae, Canicola, Grippotyphosa, Pomona, Hardjo, Balum, Australis i drugi. Leptospiroza ima osobitosti bolesti prirodnih žarišta i sezonski tijek s najvećim brojem oboljelih u ljetnim mjesecima. Incidencija leptospiroze u Europi je niska, a u Republici Hrvatskoj najviše prijavljenih slučajeva bilo je u 2014. godini. To je bila tzv. epidemijska, „mišja” godina gdje su ogromne poplave pogodile Slavoniju i Istočnu Hrvatsku, te se od tada smanjuje pojavnost bolesti.