Čistoća instrumenata u bolnici iznimno je važna. Čistoća instrumenata prethodi sterilizaciji. Sterilizacija je postupak kojim se uništavaju sve vrste i svi oblici mikroorganizama uključujući i bakterijske spore. Cilj sterilizacije je potpuno odsustvo živih organizama. Sterilizacija instrumenata sastoji se od nekoliko postupaka. Sterilizirati se može toplinom, ozračivanjem i filtriranjem te uz plinove uz povišenu temperaturu. Nakon obavljene sterilizacije potrebno je provesti kontrolu sterilizacije. Kontrola sterilizacije provodi se kroz nekoliko postupaka. Neki od njih su: fizikalni, kemijski, biološki, Bowie – Dick testovi, te kontrola sterilnosti. Kao i u svakom poslu tako i u sterilizaciji moguće su pogreške. Kontaminiran materijal, kirurška oprema pa tako i medicinsko osoblje mogu ugroziti pacijentovo zdravlja, ali i sami život. Sukladno tome, iznimno je važno da sve zdravstvene ustanove imaju cjelovit program, strategiju i postupke dezinfekcije i sterilizacije. Bitno je da se sveukupno medicinsko osoblje pridržava uputa i procedura. No, ljudski faktor i pogreške su neizbježne. Stoga je potrebno te pogreške svesti na najmanju moguću mjeru. Potrebno je ulagati u edukaciju medicinskog osoblja kao i u nabavu najnovije opreme. Jednom kada je materijal steriliziran, njega je potrebno pohraniti. Za to postoje posebni spremnici odnosno kontejneri, košare, ormari, na police, ladice itd. Potrebno je poštovati proceduru i način skladištenja, te je iznimno bitna stavka datumi korištenja. Organizacija djelatnosti sterilizacije u kliničkim bolničkim centrima također je važan zadatak te mu treba posvetiti dovoljno pozornosti. Treba voditi brigu o transportu kako kontaminiranog materijala tako i onog čistog i steriliziranog. Uloga medicinskog osoblja je nezaobilazna u cijelom postupku prije sterilizacije, pri samoj sterilizaciji te nakon nje.