CILJ: Cilj ovog rada je procijeniti stres i kvalitetu života kod ljudi koji su doživjeli frakturu gornjih ektremiteta te uvrditi postoji li povezanost između stresa i kvalitete života. ISPITANICI: Istraživanje je provedeno u Općoj bolnici Karlovac u rujnu 2017. Ukupno je bilo 46 sudionika, od toga 26 muškaraca i 20 žena koji su išli na fizikalnu terapiju. METODE: U istraživanju je korišten upitnik koji se sastojao od sedam pitanja općeg tipa na kojem su ispitanici zaokruživali odgovore. Za ispitivanje stresa je korištena globalna mjera opsežnog stresa u životu osobe (PSS – skala percipiranog stresa), a za ispitivanje kvalitete života upitnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHOQOL-BREF) koji obuhvaća četiri subskale: tjelesno zdravlje, psihičko stanje, društvenu interakciju i okoliš. Rezultati su obrađeni metodom deskriptivne statistike, T-testom i Pearsonovom korelacijom. REZULTATI: U istraživanju ima više muških ispitanika (56,5%), najveći broj ispitanika je srednje životne dobi ( 40,7) koji su u braku (50,0%), imaju završenu srednju stručnu spremu (65,2%) te su zaposleni (47,8%). Većina ispitanika procijenila je kako je izložena višem stresu. S obzirom na tjelesno i psihičko zdravlje te socijalne odnose i okolinu većina ispitanika je procijenila svoju kvalitetu života osrednjom. Postoji povezanost između stresa i kvalitete života u smislu da ispitanici koji doživljavaju više stresa smatraju svoju kvalitetu života nižom. Ispitanici sa najvećim stupnjem poboljšanja su pod manjom razinom stresa od ostale dvije skupine ispitanika. U odnosu na spol žene su statistički značajno više pod stresom u odnosu na muškarce te imaju lošije psihičko zdravlje od muškaraca. Ne postoji povezanost dobi sa kvalitetom života i percipiranim stresom.