Srčano žilne bolesti su danas postale jedan od vodećih uzroka morbiditeta i mortaliteta u svijetu, kao i u Republici Hrvatskoj. Srčano žilne bolesti glavni su uzrok obolijevanja i prerane smrti u populaciji, prijevremenog gubitka radne sposobnosti, dugotrajnih bolovanja te skupih i dugotrajnih liječenja. Srčano žilne bolesti imaju višestruke i često nepoznate uzroke i mehanizme nastanka, neprimjetan početak te kroničan progredirajući tijek i razvoj komplikacija. Prepoznavanje srčano žilnih bolesti kao vodećeg javnozdravstvenog problema utjecalo je na unapređenje prevencije koja se osniva na edukaciji, sprečavanju i umanjivanju čimbenika rizika te ranom otkrivanju i liječenju. Prepoznavanje čimbenika za razvoj srčano žilnih bolesti je skup mjera usmjeren na pojedinca ili zajednicu kojima je cilj eliminirati ili minimizirati utjecaj srčano žilnih bolesti. Smrtnost se, od 1980. godine, čiji su uzrok ove bolesti smanjila osobito u razvijenim zemljama što nam govori o utjecaju i važnosti prevencije. U slabije razvijenim zemljama stopa smrtnosti je uvećana te je zbog toga na tim područjima naglasak na poboljšanju prevencije odnosno poduzimanju društveno socijalnih mjera. Uloga medicinske sestre je identifikacija, praćenje i edukacija pacijenata. Medicinska sestra pomaže pacijentu smanjiti utjecaj negativnih čimbenika, sprječavanje daljnjeg nastajanja komplikacija te kontrolirati i liječiti nastalu bolest.