Metabolički sindrom je stanje koje obuhvaća poremećaje kao što su abdominalna pretilost, dislipidemija, inzulinska rezistencija i hipertenzija. Očituje se povećanim opsegom struka (muškarci >102 cm; žene >88 cm), trigliceridima iznad 150 mg/dl, niskom razinom HDL kolesterola, trajno povišenom krvnom tlaku te glikemiji iznad 110 mg/dl uz dijabetes mellitus. Pojavnost metaboličkog sindroma je sve veća zbog sedentarnog načina života, loše prehrane, smanjene tjelesne aktivnosti, stresa i brojnih okolišnih negativnih čimbenika, to jest nezdravog načina života. Uz to i genetsko nasljeđe igra ulogu u razvoju bolesti. Rizik za nastanak sindroma je automatski povećan ako samo jedan roditelja ima dijagnosticiran metabolički sindrom. Najčešće komplikacije ovog stanja su dijabetes tip 2 i kardiovaskularne bolesti, stoga je svaku komponentu potrebno zasebno tretirati. Nefarmakološke metode su prvi izbor liječenja kod metaboličkog sindroma. One uključuju promjenu nepravilne prehrane u zdravu prehranu koja se većinom bazira na mediteranskom načinu prehrane (namirnice od cjelovitih žitarica, puno voća i povrća, maslinovo ulje kao glavni izvor masnoća, bijelo meso i riba) te tjelesnoj aktivnosti. Preporučljivo je baviti se aerobnom tjelesnom aktivnosti poput plivanja, šetanja i vožnje bicikla. Ukoliko se pacijentovo stanje nije uspjelo poboljšati nefarmakološkim metodama liječenja, primjenjuje se farmakološka terapija. Zdravstvena njega kod osoba s metaboličkim sindromom usmjerena je na promociju zdravog stila života te prevenciju komplikacija povezanih s metaboličkim sindromom.