Gušterača je žlijezda s unutarnjim i vanjskim izlučivanjem (endokrino-egzokrina žlijezda), smještena duboko u gornjem dijelu trbušne šupljine, između želuca i kičmenog stupa, dugačka oko 15 cm. Njezin najširi dio naziva se glava gušterače koja je smještena uz tanko crijevo, na desnoj strani abdomena, središnji dio naziva se trup, dok je uski, izduženi dio koji se naslanja na slezenu – rep gušterače. Njezina egzokrina (vanjska) funkcija odnosi se na proizvodnju pankreasnih sokova koji sadrže enzime (tripsin, kimotripsin, lipazu i amilazu) odgovorne za razlaganje proteina, masti i ugljikohidrata iz hrane na sitne molekule, kako bi ih tijelo moglo apsorbirati. Rak gušterače najčešće nastaje zloćudnom preobrazbom stanica koje izlučuju enzime gušterače i naziva se adenokarcinomom gušterače. U ovom radu prikazana je anatomija i fiziologija gušterače, epidemiologija i patologija vezana uz navedenu bolest. Navedeni su i načini dijagnostike i mogućnostima liječenja te ulozi medicinske sestre i sestrinskim intervencijama i važnosti edukacije samog pacijenta i obitelji. Osobit naglasak stavljen je na simptomatsko liječenje boli osobito medikamentoznom liječenju budući da je bol kod karcinoma gušterače učestala i intezivna. Medicinska sestra započinje djelovati po ulasku osobe u bolnicu te traje sve do završetka boravka.