Uvod: Stres na radu specifična je vrsta stresa čiji je izvor u radnom okolišu. Izvor stresora može biti priroda samog posla, organizacija rada ili radni okoliš. Dugotrajna izloženost stresu može znatno utjecati na kvalitetu života i rada. Zdravstveni djelatnici su izloženi visokim razinama stresa na radnom mjestu zbog visoke odgovornosti prema ljudskom životu i zdravlju, visoke odgovornosti pri donošenju odluka, izloženosti raznim štetnim čimbenicima, kontakta sa oboljelima i njihovim obiteljima, smjenskog i noćnog rada. Stres može imati velike učinke na fiziologiju funkcioniranja ljudskog tijela i može dovesti do mnogobrojnih fizičkih bolesti. Ciljevi: Primarni cilj istraživanja bio je odrediti najčešće izvore stresa na radnom mjestu kod medicinskih sestara i tehničara. Sekundarni ciljevi bili su: utvrditi postoji li razlika u izvorima stresa među medicinskim sestrama i tehničarima u Slavonskom Brodu i Zagrebu, utvrditi da li na ukupni doživljaj stresa i glavne izvore stresa utječu parametri kao što su dob, spol, trajanje radnog staža, stručna sprema i mjesto rada, utvrditi u kojem postotku ispitanici smatraju da su njihove zdravstvene tegobe posljedica stresa na radnom mjestu. Materijali, metode i ispitanici: Ispitivanje je provedeno među medicinskim sestrama i tehničarima na dva radilišta: Odjelu neurologije u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ u Slavonskom Brodu i na Klinici za neurologiju u Kliničkom bolničkom centru „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu, putem anonimnog anketnog upitnika u kojem su ispitanici Likertovom ljestvicom ocjenjivali razinu stresa za svaki od 27 ponuđenih stresora te odgovarali na pitanja vezana za vlastite zdravstvene tegobe. Sudjelovanje u istraživanju je bilo dobrovoljno. Za analizu rezultata korištena je kvantitativna i kvalitativna metodologija. Podaci su obrađeni putem statističkih testova Kruskal-Wallis i Mann-Whitney U test. Rezultati: Od ukupno 110 podijeljenih upitnika, ispunjeno ih je 86, od čega 28 u Slavonskom Brodu i 58 u Zagrebu. Kao najveće izvore stresa naši ispitanici identificirali su nedostatak medicinskog osoblja, neprimjerena osobna primanja i financijska ograničenja za primjeren rad. Utvrdili smo da više razine stresa doživljavaju ispitanici životne dobi iznad 46 godina, oni sa duljim trajanjem radnog staža i višim stupnjem obrazovanja. Spol, mjesto rada i bračni status u našem istraživanju nisu imali značajnog utjecaja na razinu stresa. Također, 34,4% naših ispitanika ima određeno zdravstvene tegobe za koje smatraju da su posljedica izloženosti stresu na radnom mjestu. Zaključak: Najveći izvor stresa kod medicinskih sestara i tehničara u našem istraživanju, kao i kod brojnih drugih istraživanja su faktori vezani za nedostatak medicinskog osoblja i financijska ograničenja. Ovi rezultati nas mogu usmjeriti na to čemu je potrebno posvetiti pozornost da bi se očuvalo zdravlje i radna sposobnost djelatnika u zdravstvu.