| Abstract | Vrlo često se u svakodnevnom radu medicinskih sestara i tehničara susrećemo s mišlju da ne znaju odvojiti i prepoznati razlike u značenju pojmova sestrinstvo i zdravstvena njega, kao od kada sestrinstvo postoji i tko ga je utemeljio. Stoga smo u ovom radu odlučili prikazati sestrinstvo i kako se ono razvijalo kroz povijest s posebnim naglaskom na sestrinstvo u našim krajevima.
Dr.A. Štampar postaje glavna osoba za stvaranje i unapređivanje sestrinske profesije tog doba kroz socijalnu medicinu, te ostalu zdravstvenu službu. Radi haranja tuberkuloze našim krajevima počinje s osnivanjem antituberkuloznih dispanzera, te taj posao u Zagrebu dodjeljuje dr. V.Čepuliću. Kako nema školovanih kadrova za rad u dispanzeru dr. Čepulić 1920. g. predlaže otvaranje škole za sestre pomoćnice koje bi radile u tim dispanzerima. Dr.A. Štampar podržava prijedlog i tako se 1921.g. u Zagrebu otvara Prva škola za sestre pomoćnice u Jugoslaviji, kojoj je ravnatelj dr. V. Čepulić. Cijelo vrijeme trajanja školovanja, bilo je vrlo mnogo promjena koje su se morale provoditi radi prilagođavanja društveno političkim promjenama i modernizaciji zdravstvene zaštite i sestrinske struke. Značenje i važnost sestrinske struke naglašena je u vanbolničkoj skrbi cijelo vrijeme, to je široko područje koje obuhvaća skrb zdravstveno i socijalno ugroženih, zdravstveno prosvjećivanje, zdravstveni odgoj, zdravstvenu njegu bolesnika kod kuće, te praćenje epidemioloških zbivanja kroz rad patronažnih sestara.
Dalje u radu navedene su medicinske sestre najznačajnije za svjetsko sestrinstvo, te sestrinstvo naših krajeva. Prateći razvoj sestrinstva u svijetu možemo se ponositi činjenicom da hrvatsko sestrinstvo u mnogo čemu nije zaostajalo za svjetskim, no neki zakoni i pravilnici društvenih zbivanja u naši krajevima nisu dozvolili pravovremenu i potpuni procvat ove profesije. Od prošlosti pa sve do današnjih dana zadaci medicinskih sestara i tehničara moraju biti prilagođeni tehnološkom napretku, individualiziranom pristupu bolesniku, racionalizacijom raspoloživih materijalnihsredstava, te raspoloživim sestrinskim kadrovima. Dio toga prikazan je u radu u dijelu o Nastavnom zavodu za hitnu medicinsku pomoć Grada Zagreba koji isto tako ima svoju povijest, koju su stvarali medicinski tehničari i medicinske sestre.
Danas je činjenica da u RH imamo petogodišnje strukovno obrazovanje kao temeljno obrazovanje za medicinsku sestru, dodiplomske stručne i sveučilišne studije sestrinstva, diplomske stručne i sveučilišne studije sestrinstva, doktorske studije iz biomedicinskih znanosti, a posljedica toga je 14 nazivlja za medicinsku sestru. S jedne strane pružaju se oblici obrazovanja na različitim razinama (preddiplomski, diplomski stručni i sveučilišni studiji sestrinstva), a s druge strane zdravstveni sustav ih kao stručnjake ne prepoznaje i ne valorizira
U sestrinstvu nismo u potpunosti riješili pitanje obrazovanja, zapošljavanja, kompetencija, zakonodavstva, položaja u zdravstvenom sustavu, pitanje restrukturiranja i nestašice medicinskih sestara. Danas se suočavamo s novim izazovima, a to su starenje populacije, kronične bolesti, rizične situacije, spremnost na promjene, međustrukovna suradnja, političko djelovanje, komunikacija s medijima. Sestrinstvoi danas, pod utjecajem navedenih čimbenika, doživljava stalni razvoj i promjene. Profesionalna sestrinska skrb,s naglaskom na individualiziranoj skrbi, obuhvaća spoznajnai kulturološki naučena ponašanja koja omogućuju pojedincu,obitelji i zajednici da poboljšaju ili održe zdravstvenistatus (2) . |
