Komarci su dugonogi kukci koji nastanjuju sva područja svijeta. Poznato je više od 3000 vrsta (1). Pripadaju redu dvokrilaca (Diptera) (2). Tijelo komarca je podijeljeno na tri glavna dijela: glavu, prsa i zadak, a pokriva ga kutikula koja je građena od hitina (3). Komarci se razvijaju u vodi, a razvojni ciklus se odvija kroz potpunu preobrazbu i prolazi kroz slijedeće stadije: jaje, ličinka, kukuljica i odrasla jedinka (adult) (4). Komarci su u središtu svjetskih entomoloških istraživanja zbog njihovog utjecaja na ljudsko zdravlje kao vektora mnogih patogena, dakle prenose različite uzročnike bolesti (5). Najpoznatije bolesti koje prenose su: malarija, žuta groznica, denga groznica, West Nile groznica, filarijaza, arbovirusne groznice i encefalitisi (6). Jedna od najrasprostranjenijih vrsta komaraca je azijski tigrasti komarac, Aedes albopictus, podrijetlom je iz jugoistočne Azije. Odrasle jedinke tigrastog komarca lako su prepoznatljive po jasnim crno - sjajnim ljuskama te izrazito srebrno - bijelim ljuskama na člancima nogu i pipalima (7). U Hrvatskoj je tigrasti komarac prvi put zabilježen 2004. godine u jugoistočnom dijelu grada Zagreba u umjetnom leglu. Za razliku od drugih vrsta komaraca tigrasti komarac je aktivan gotovo tijekom cijelog dana. Hrani se na ljudima i drugim sisavcima poput ptica i konja, ali i na gmazovima i vodozemcima (8). Cilj rada je odrediti aktivnost komaraca u razdoblju od jutra do večeri, odnosno odrediti u kojem je vremenskom razdoblju vrsta Ae. albopictus najaktivnija. Istraživanje je provedeno uzorkovanjem pomoću aspiratora na zagrebačkom groblju Mirogoj.