Hospitalizacija je višednevni boravak u bolnici uslijed kojeg može doći do razvoja hospitalizma. Hospitalizam je skup psihičkih poteškoća koji se javljaju zbog duljeg boravka djeteta u bolnici i treba mu posvetiti posebnu pažnju zbog negativnog utjecaja na dječju psihu. Neki od simptoma hospitalizma su sklonost plaču, apatičnost, motorička smirenost ili hiperaktivnost, loše zdravstveno stanje, zaostajanje u tjelesnom i psihičkom razvoju i dr. Za djecu, odlazak u bolnicu je teško i bolno iskustvo, a posljedice su vidljive i nakon dolaska kući iz bolnice. Odvajanje od roditelja, bolest, strah od invazivnih medicinskih postupaka, nepoznata okolina i događaji utječu kako na dijete tako i na obitelj. Djeca koja se liječe u bolnici prođu kroz tri razdoblja prilagodbe, a to su razdoblje protesta koje je prisutno prvih nekoliko dana, zatim razdoblje očaja koje se javlja nakon kraće hospitalizacije te razdoblje prividne prilagodbe koja se javlja kod djece koja su u bolnici na dužem liječenju. U današnje vrijeme sve češće čujemo kako je nekome dijagnosticirana maligna bolest. To je bolest koja utječe na cijelu obitelj. Rak u djece je rijedak, a napretkom medicine rezultati liječenja su vrlo dobri. U Republici Hrvatskoj je pokrenuta akcija „Dječji bolnički odjeli – prijatelji djece“ za smanjenje negativnih posljedica hospitalizacije na dječjim odjelima. Cilj je što manje hospitalizirati djecu, a ako je to neizbježno nastoji se stvoriti što manje traumatizirajuće iskustvo boravka djeteta u bolnici. Kako bi se spriječile negativne posljedice hospitalizacije potrebno je educirati zdravstvene djelatnike, pripremiti djecu i roditelje na boravak u bolnici, osigurati prisutnost roditelja na odjelu, stvoriti odnos povjerenja s pacijentom i roditeljima te djeci omogućiti igru i učenje. Djecu s malignim bolestima igranje uveseljava jer im skreće pozornost s bolesti. Terapija igrom se koristi kao distrakcija., ali ona i pomaže djetetu u suočavanju s novim i neugodnim situacijama, razvija dječju kreativnost te im bolničke dane čini zanimljivijim i kraćim. Pogodna je za djecu svih uzrasta i pozitivno utječe na svako dijete. Korisna je i za djecu koja nisu u stanju riječima izraziti svoje osjećaje i misli. Komunikacija bitno utječe na rad medicinske sestre s oboljelim djetetom stoga medicinska sestra mora imati dobro razvijene komunikacijske vještine kako bi razvila odnos povjerenja koji je bitan u procesu liječenja.