Starenje stanovništva postalo je svojevrsni trend koji utječe na dobnu strukturu populacije sa povećanim brojem starijih ljudi. Zahvaljujući porastu općeg životnog standarda, unaprjeđenju zdravstvene zaštite i smanjenju prirodnog priraštaja, produžio se životni vijek te je u cjelokupnoj populaciji sve veći udio ljudi starijih od 65 godina. Populacijski staro društvo utječe na sektore kao što su zdravstvo, gospodarstvo i socijalna skrb. U zemljama u kojima je došlo do raspada političkih i socijalnih sistema, uključujući i Hrvatsku, starije osobe našle su se u iznimno teškim životnim situacijama s upitnom materijalnom i medicinskom sigurnošću. Starenje sa sobom donosi biološke promjene vida, sluha, mišićno - koštanog sustava kao i mnogih drugih organskih sustava. Uz teško prihvatljive biološke promjene, u starosti se često javljaju problemi, s kojima se susreću sve „različite“ skupine ljudi, a to su diskriminacija i zlostavljanja. O zlostavljanju starijih osoba malo se govori i piše. Starije se osobe često srame ili boje priznati da se netko iz njihove blizine ponaša prema njima na neprikladan način. Predrasude i stereotipi također se mogu očitovati u svakodnevnim situacijama osoba starije životne dobi. Često se smatraju pasivnim i nemoćnim članovima društva, koji ne doprinose boljitku, već ih se gleda kao na teret društvu. Istina je nešto drugačija, jer isključivanje starijih osoba zakida zajednicu za veliki potencijal u kulturi, znanosti, u socijalnom kao i profesionalnom pogledu. Osobe treće životne dobi predstavljaju specifičnu, osjetljivu i ranjivu skupinu. Zbog svoga životnog iskustva zaslužuju sigurnu okolinu i ugodno starenje.