Abstract | Živčani sustav građom je i ustrojstvom prilagođen zadaći primanja i rasčlanjivanja živčanih podražaja iz tijela i okolice, te stvaranju i prenošenju izvršnim organima najsvrsihodnijeg odgovora. Tako živčani sustav održava cjelokupnost svih sastavnih dijelova organizma u funkcionalnoj cjelini. Živčani sustav izgrađuje živčano tkivo. Živčano tkivo se sastoji od živčanih stanica-neurona i od potpornih glija stanica ili neuroglia. Živčane stanice ili neuroni prenose električne impulse, odnosno imaju svojstvo primanja i prenošenja živčanih podražaja sa jednog neurona na drugi. Stanična membrana neurona je električno nabijena (u mirovanju je izvana pozitivno nabijena, a iznutra negativno). Elekrični impuls izazove promjena električnog naboja membrane neurona koja ovisi o koncentraciji pojedinih iona u staničnoj i vanstaničnoj tekućini. Prema funkciji i morfološkim značajkama živčani sustav, systemae nervosum, obično se dijeli na središnji živčani sustav, periferni živčani sustav i autonomni živčani sustav. Huntingtonova bolest i/ili koreja (HD) autosomno je dominantna neurodegenerativna bolest koja nikada ne preskače generacije. Prvi ju je opisao George Huntington 1872. godine. Prevalencija u svijetu je 8–10 na 100 000 stanovnika, dok je u nas objavljeno 4,46 na 100 000 stanovnika. Započinje uglavnom između 30. i 50. godine života i završava smrtno za 15-20 godina. Klinička dijagnoza Huntingtonove bolesti temelji se na obiteljskoj anamnezi i karakterističnim poremećajima pokreta, posebice koreatskih, koji se ne povezuju s poznatim uzrokom. U simptomatskom liječenju HD-a primjenjuju se blokatori dopamina (neuroleptici, tetrabenazin), blokatori glutamata (mamantadin, memantin), benzodiazepini i neki antiepileptici (valproat, levitiracetam, karbamazepin, fenitoin, topiramat). Optimalna njega neurološkog bolesnika danas zahtijeva od neurologa bazično znanje principa palijativne medicine. Principi palijativne njege za neurološke su bolesnike relevantni zato što umanjuju stres obitelji, adekvatno tretiraju bol i brojne druge fizičke i psihosocijalne probleme s kojima se bolesnici susreću. |