U ovom su radu prikazane etipatogeneza i epidemiologija bolnog lumblanog sindroma kao i klinički simptomi i dijagnoza te liječenje u kroničnom i akutnom obliku. Ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi stupanj onesposobljenosti, boli i tjeskobe kod pacijenata s bolnim lumbalnim sindromom te postoji li statistički značajna razlika između pacijenata u stupnju onesposobljenosti, intenzitetu boli i tjeskobi s obzirom na neka sociodemografska obilježja. Ispitivanje je provedeno u Općoj bolnici Virovitica na Jedinici samostalne djelatnosti za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju (danas Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju). Korišteni su MC Gill Melazackov upitnik za ispitivanje boli, STAI upitnik za ispitivanje anksioznosti kao stanja te Rolland Morrisov upitnik za procjenu stanja onesposobljenosti kod pacijenata sa bolnim lumbalnim sindromom. Analizom dobivenih rezultata može se zaključiti da postoji visoka pozitivna povezanost između varijable onesposobljenost i anksioznosti koja nam govori da će povećanjem onesposobljenosti doći i do povećanja anksioznosti. Također, logično je za očekivati i pozitivnu povezanost između trenutne boli i onesposobljenosti, ona je u ovom slučaju umjerena, značenje je jednako prethodnom, što je bol veća to će osjećaj onesposobjenosti biti veći. U konačnici imamo i granično umjerenu, pozitivnu povezanost trenutne boli i anksioznosti što ukazuje da će povećanjem boli doći do većeg osjećaja anksioznosti dok se dob nije pokazala značajnom za doživljaj bilo koje od ovih varijabli. Možemo utvrditi da se većina dobivenih razultata slažu sa poznatim činjenicama i rezultatima drugih autora.